facebook,
whatsapp
Podsjetimo, ovogodišnju Rektorovu
nagradu osvojila su 182 rada, od čega 130 radova u kategoriji za
individualni znanstveni i umjetnički rad, 24 u kategoriji timskog
znanstvenog i umjetničkog rada, 3 u kategoriji za veliki timski
znanstveni i umjetnički rad, 8 radova je dobilo nagradu za posebne
natjecateljske uspjehe pojedinaca i timova, a 17 radova je nagrađeno
za društveno koristan rad u akademskoj i široj zajednici.
Ako bismo gledali po područjima, onda je nagradu osvojilo 5 radova u interdisciplinarnom području, 23 rada u području biomedicine i zdravstva, 11 radova u području biotehničkih znanosti, 35 radova u području društvenih znanosti, 17 radova u području humanističkih znanosti, 19 radova u području prirodnih znanosti, 55 u području tehničkih znanosti te 17 u umjetničkom području.
foto: Milan Dalmacija/MojFaks
Ponos i čast
Svi studenti bili su sretni zbog dobivanja rektorove nagrade, a neke smo i upitali kako će se razvijati njihovi projekti u budućnosti.
"To je projekt koji smo radili na primjerima stranih sveučilišta, recimo Oxforda i Cambridgea i drago nam je što je naš rad nagrađen. Cilj je debate da se razvija argumentirana rasprava za što mi smatramo da dosta nedostaje hrvatskom društvu", kaže Marijan Buljan, jedan od članova udruge Debatni klub, koja je za svoj dvomjesečni projekt predavanja naziva "Uhvati me za riječ" osvojila Rektorovu nagradu.
foto: Milan Dalmacija/MojFaks
"Očekivali smo da ćemo dobiti nagradu. Televizija Student se emitira već tri godine i svake godine se trudimo proizvesti što više studentskog sadržaja. Ove godine smo to doveli na neki novi nivo, proizvodimo svakodnevno nove sadržaje i emitiramo se na HRT 4. Ta emisija koja ide svaki dan na HRT 4 je dobila nagradu", ističe Renata Šimić s Fakulteta političkih znanosti te dodaje kako je nagrada znak da "Televizija Student zaista ima studente koji su sposobni kreirati nešto svoje i da to bude prihvaćeno i nagrađeno od sveučilišne zajednice."
Njena mentorica, Tena Perišin ima dvostruki razlog za slavlje. Naime, osim ove nagrade, dvoje studenata, Nikola Šimić i Ana Rogić dobili su nagradu za dokumentarac "Erasmus guide" koji govori o studentima na razmjeni u Zagrebu.
"Mislim da to u CV-ju jako puno znači pogotovo kad aplicirate za stipendije, na strana sveučilišta, sigurno da to donosi neke bodove i novac uopće nije bitan", izjavila je Perišin.
foto: Milan Dalmacija/MojFaks
Kad smo već kod novca svi su nam sugovornici rekli kako novac uopće nije bio motiv za prijavu radova za Rektorovu nagradu.
Novac nije važan
To je i na tragu riječi rektora Borasa, koji je u svome govoru rekao da Rektorova nagrada ima mnogo veću težinu od materijalne.
"Danas po prvi put smo od ove godine malo promijenili strukturu dodjeljivanja Rektorove nagrade a i također, što su mi prigovarali, ne dajemo pri tome novčanu nagradu. Zbog čega je to? S jedne strane, zbog toga što je to postalo ograničenje. Naime, naše sveučilište broji 75 tisuća studenata, a 182 nagrade na 34 fakulteta je zapravo jako malo, to je manje od jedan posto. Jedan posto studenata sigurno zaslužuje takvo priznanje. I stoga, da bismo bili u stanju jednu takvu dignitetnu nagradu dati odgovarajućem broju studenata ukinuli smo te dodatne novčane nagrade. Ali smo dobili mnogo više. Dobili smo prave projekte u kategorijama, od kojih je ona znanstvena najjača. Po mojem mišljenju, novčana nagrada koja bi se trebala dodjeljivati je 50 tisuća kuna, a mi to očito nemamo. Naravno pokušat ćemo naći sponzore da u budućnosti ipak dobijete značajnu nagradu. No, puno je vrijednije biti nagrađen tom nagradom, vama se tom nagradom otvaraju sva vrata", naglasio je rektor Boras.
foto: Milan Dalmacija/MojFaks
No, razlog nije samo zbog isticanja vrijednosti nagrade. Treba podvući želju rektora o visokim novčanim nagradama i financijsku nemogućnost ispunjavanja tog cilja. Naime, kako je rektor kasnije objasnio "mi jesmo 500. u svijetu, ali smo među prvima u ovom dijelu Europe i mi zapravo radimo mnogo više s mnogo manje novca. Mi smo dobili samo 0,72 posto sredstava, a prvi sljedeći, Portugal, izdvaja 1,2 posto. Dakle, mi smo s tim puno napravili, još kad pogledate kolike su plaće rektora, dekana i profesora na sveučilištima u ovom dijelu Europe, a kolike su naše."
Upravo zbog toga Boras ističe važnost truda, rada i učenja, kji će jednog dana omogućiti i materijalnu sigurnost. Zbog toga, ali i općenitog značenja akademske zajednice u društvu, svoj govor je završio riječima: "računamo na vas". Hrvatska zaista treba računati na mladost i znanje domaćih stručnjaka u svim poljima, no, istovremeno, trebala bi im pomoći barem na početku njihovog akademskog puta.
Ali, kako to biva, studenti koji su sami, iz raznih razloga, izdvajali sredstva iz svoga džepa za dovršavanje projekata koji su konkurirali za Rektorovu nagradu, neće dobiti nikakvu nadoknadu.
foto: Milan Dalmacija/MojFaks
"Fakulteti kroz projekte za studente daju novac koji i inače izdvajaju, a to je dio stavke sveučilišta. Konačno imamo i na cijelom sveučilištu projekte gdje dodjeljujemo novac na natječaju za studente i za različite vrste projekata, od znanstvenih do stručnih, da se to može ostvariti kao projekt. Ta nagrada od 1500 kuna je vrlo mala, ako ih je pet onda je to tristo kuna, ako je jedan onda je to priličan novac. Ali to nikako nije dovoljno ni za kakvo posebno istraživanje, to nije dovoljno ni za plaćanje kopiranja materijala. To je kriva percepcija. Sama nagrada vrijedi puno, puno više", ističe Boras.
Prilika za razvoj
Sa ili bez novca Hrvatska je dobila priliku razviti 700 ljudi koji će jednoga dana sasvim sigurno doprinijeti kulturi, znanosti, arhitekturi, IT sektoru, zdravstvu, medijima i mnogim drugim sektorima koji su, zahvaljujući upravo konstantnoj nebrizi, danas u krizi.
foto: Milan Dalmacija/MojFaks
Za sve oni koji su zainteresirani vidjeti nagrađene projekte, na Ekonomiji će do 27. lipnja biti otvorena izložba plakata.
Milan Dalmacija
foto: MojFaks/Milan Dalmacija
