Iako je nakon tragedije na Pagu manjak socijalnih radnika na tržištu rada detektiran kao vodeći razlog nedovoljnog broja stručnjaka u sustavu, upitna je budućnost jednog od dva studija socijalnog rada u Hrvatskoj - onog u Osijeku, piše Jutarnji list.
Studij Socijalnog rada pokrenut je prije dvije na Pravnom fakultetu u Osijeku... izvor: Wikipedia@IvanOS
Na tom studijskom programu, pokrenutom u akademskoj godini 2017./2018., na kojem trenutačno studira 148 studenata, zaposlena je jedna jedina osoba, a iako bi prvi studenti trebali upisati 4. godinu u jesen sljedeće godine, nije ni započeto formiranje 4. i 5. godine studija.
Jedan od problema je novac
"Bez novih zapošljavanja nastavnika i suradnika u području socijalnih djelatnosti, nećemo moći dalje razvijati obrazovanje socijalnih radnika u Slavoniji i Baranji.", - rekla je za Jutarnji list dr. Renata Perić, dekanica Pravnog fakulteta u Osijeku, u sklopu kojeg djeluje studijski program socijalnog rada.
Izvor: FreePik
"Mi ćemo svakako nastojati omogućiti našim studentima nastavak obrazovanja na diplomskoj razini. No, za ostvarenje tog cilja nužno je prepoznavanje studija socijalnog rada na Pravnom fakultetu u Osijeku kao poticajnog programa koji Ministarstvo znanosti treba vrednovati i financirati posebno i odvojeno od ostalih studijskih programa.", objasnila je dekanica.
Pritom, nastavlja, misli na mogućnost koja se nudi u sklopu Odluke Vlade o programskom financiranju javnih visokih učilišta u razdoblju od 2018. do 2022. godine. Sukladno toj Odluci, U Ministarstvu znanosti ističu kako su pregovori sa sveučilištima o programskim ugovorima upravo u tijeku. U Ministarstvu kažu da prioritete slažu sama sveučilišta te da će na temelju njihovih prijedloga Ministarstvo donijeti odluku koje programe treba poticati, odnosno financirati. Sveučilište u Osijeku, ističe rektor dr. Vlado Guberac, svakako će predložiti posebno financiranje studija socijalnog rada.
Sudbina studija ovisi o odluci Ministarstva znanosti i obrazovanja
Taj je studij pokrenut prije dvije godine zbog kroničnog manjka socijalnih radnika u Slavoniji i Baranji i, s druge strane, velikih potreba u tom dijelu Hrvatske, koji karakterizira visoki udio starije i samačke populacije, visoka nezaposlenost, visoka stopa siromaštva, veliki broj obitelji u riziku itd.
Izvor: FreePik
U centrima u Vukovaru i Našicama, primjerice, u tom je trenutku nedostajalo 50 posto socijalnih radnika, u Donjem Miholjcu 40 posto, u Đakovu, Belom Manastiru i Županji 30 posto... Najpopunjeniji je bio CZSS Vinkovci, u kojem je nedostajala petina predviđenih socijalnih radnika.
autor: MojFaks
izvor: Jutarnji list
foto: Pixabay