facebook,
whatsapp
Posljednjih nekoliko godina Filozofski fakultet u Puli nudi upis na redovni studij japanski jezik i kultura i latinski jezik i rimska književnost. Iako za brucoše besplatan, taj dvopredmetni studijski program ove, a ni prošle godine, nije upisao niti jedan student. Bez studenata su ove godine ostali i programi japanski jezik i kultura i hrvatski jezik i književnost, kao i studiji povijest i latinski jezik i rimska književnost, piše Jutarnji list.
Foto: Darko Ba/MojFaks
Ti studiji na listi su 41-og studijskog programa koji, prema podacima Agencije za znanost i visoko obrazovanje, ove godine nisu uspjeli privući niti jednog studenta. Brojka takvih studija udvostručena je u kratkome roku: u 2015. studija koje nije upisao nijedan student bilo je 21, u 2016. - 18, a u 2017. penju se na 34.
Broj studijskih programa raste, a sve manje studenata se upisuje
Pritom ove godine, prema istome izvoru (AZVO), 66 studijskih programa u Hrvatskoj popunilo je manje od deset posto kvote. Paralelno, podaci pokazuju rast broja studijskih programa (ukupno je u ponudi 860 preddiplomskih studijskih programa na javnim i privatnim visokim učilištima) i pad broj maturanata. Prije četiri godine na državnu maturu izašlo je 4 000 kandidata više nego ove godine, doznaje Jutarnji list.
Foto: Darko Ba/MojFaks
Među postojećim studijima bez studenata su redoviti studiji filozofija i povijest u Osijeku, učiteljski studij na talijanskom jeziku u Puli, ili pak izvanredni studij protestantska teologija u Zagrebu, kao i niz drugih. Kakva je budućnost takvih studija i njihovih nastavnika? Prema riječima Dražena Kozaka, prorektora Sveučilišta u Osijeku, zbog nedostatka interesa, studij filozofija i povijest iduće godine neće biti u ponudi. Kozak poručuje kako Sveučilište u Osijeku, kao jedino u istočnoj Hrvatskoj, čini što je u njegovoj moći kako bi se nosilo s posljedicama smanjenja broja maturanata, ali i velikog vala migracija koje su posebno pogodile Slavoniju i Baranju.
"Učiteljskom studiju na talijanskom kvota će se vrlo vjerojatno ugasiti jer interesa nema. Što se tiče dvopredmetnih studija japanskog jezika, ne vidimo problem s nastavnicima jer ti kolege izvode nastavu na jednopredmetnim studijima istog odsjeka koji su dobro popunjeni.", kazali su sa Sveučilišta u Puli za Jutarnji.
Na Sveučilištu u Rijeci, čiji je, primjerice, izvanredni studij tehnologija i organizacija prometa Pomorskog fakulteta, od mogućih devet studenata upisao samo jednog brucoša, tvrde da imaju jasnu upisnu politiku - taj se program neće ugasiti, već će se eventualno nastavnički kapaciteti prebaciti na druge studijske programe Pomorskog fakulteta. S manjkom upisanih bore se, naravno, i na privatnim studijima. Iako su planirali upisati 60 studenata na stručni studij informatike, na Veleučilištu Hrvatsko zagorje u Krapini uspjeli su upisati samo jednog studenta. Na drugoj godini studija imaju šest studenata, na trećoj 13... Riječ je o privatnom veleučilištu, čije je osnivanje pokrenula Županija, a koje nudi trogodišnje stručne studije informatike, prometne logistike i operativnog menadžmenta, s ukupnom kvotom od 90 željenih i 32 upisana studenata ove godine.
Foto: Darko Ba/MojFaks
Pritom je to veleučilište spremno upisati kandidate sa završenom bilo kojom srednjom školom (dakle, i trogodišnjom), kao i kandidate bez položene državne mature, koje primaju ako zadovolje na internom prijemnom ispitu. Primjere prijemnog nude na svojim stranicama, doduše riječ je o testu iz 2007. godine, kakav se polagao u ugašenoj visokoj školi u Krapini iz koje je nastalo veleučilište.
Na javnom Veleučilištu "Marko Marulić" u Kninu potvrđuju da su od mogućih 30 studenta na studij poljoprivrede krša - stočarstvo krša upisali jednog studenta. Trideset su poželjeli upisati na drugi studij poljoprivreda krša - biljna proizvodnja, no privukli su tek troje. Prehrambena tehnologija prošla je bolje s devet upisanih od 60 mogućih.
Dekanica Filozofskog fakulteta u Puli tvrdi da ne zna odakle medijima ove informacije jer je interes za studij japanskog jezika velik
Prema pisanju Glasa Istre, napisi u Jutarnjem listu su odmah otvorili sumnju u opravdanost studija japanskog jezika u Puli, kojeg se u medijima zapravo proziva da je svrha sam sebi, budući da ga navodno već dvije godine nitko nije upisao. Dekanica Filozofskog fakulteta Klara Buršić-Matijašić i Irena Srdanović, voditeljica Odsjeka za azijske studije, demantiraju ove tvrdnje, navodeći da je informacija da nitko više ne upisuje japanski u Puli potpuno netočna.
Sveučilište Juraj Dobrila u Puli... izvor: commons.wikimedia.org
I one su ostale iznenađene člankom kada ih je Glas Istre nazvao za komentar, rekavši da spremaju demanti na tekst objavljen u Jutarnjem listu. Nije im jasno otkud su se u javnosti pojavile ovakve dezinformacije. Štoviše, obje tvrde da broj upisanih studenata na studij Japanski jezik i kultura premašuje njihova očekivanja.
"Već niz godina interes je iznimno velik. Ove akademske godine na studiju je ukupno 86 studenata, dok je prvu godinu upisalo 36 studenata, od čega jednopredmetni 30, a dvopredmetni (kombinacija sa studijem talijanistike i povijesti) šest studenata. Treba naglasiti da je studij pokrenut 2015/2016. godine, a interes za njega je uvijek bio velik jer ga jedini imamo akreditiranog u Hrvatskoj.", istaknula je dekanica Buršić-Matijašić za Glas Istre. Naglašava da su provedene i ankete studenata o motivaciji za učenjem jezika, kao i o dosadašnjim iskustvima nakon upisa i na kraju semestra.
Foto: Darko Ba/MojFaks
"Pokazalo se da su najviše zadovoljni radom, trudom i entuzijazmom profesora i lektorica te mogućnošću da komuniciraju s izvornim govornicima na nastavi i izvan nje. Veliku podršku imamo i od japanskog veleposlanstva u Zagrebu i niza institucija u Japanu, odakle nam dolaze gostujući profesori kao i studentice koje na našem Fakultetu provode metodičku praksu.", istaknula je dekanica.
Cijeli članak Jutarnjeg lista pročitajte ovdje, a ono što dekanica poručuje možete pronaći na linku.
Ivana Petrić
izvor: Jutarnji list/Glas Istre
foto: ilustracija/fesb.unist.hr
