facebook,
whatsapp
Sudeći prema Barišićevim izjavama i nezauzimanju jasnog stava prema spornim i sramotnim izjavama državnog tajnika Glunčića, ostat će zapamćen kao ministar prema kojem jednaki animozitet gaji struka, znanstvena zajednica, ali i studenti.
...Skandalozna izjava o kojoj svi pričaju: Jokić, Silobrčić i Dauenhauer za MojFaks komentiraju izjavu državnog tajnika za obrazovanje...
Osim što je Barišić optužen za plagiranje svoje doktorske disertacije od strane svojih kolega filozofa te je s njim "borbu" zbog toga vodio Vlatko Silobrčić koji je na poslijetku zato i podnio ostavku na mjesto predsjednika Odbora za etiku u znanosti i u visokom obrazovanju, ono što je u javnost mahom izašlo nakon što je Barišić izabran za ministra obrazovanja jesu skandali s kojima je bio povezan kada je ministar obrazovanja bio Dragan Primorac.
foto: pavobarisic.eu
Radilo se o tome da je sa svojom suradnicom putovao na simpozij u Dubrovnik za što je naplatio putne troškove i od Ministarstva i od organizatora simpozija, odnosno iz dva izvora je naplatio dnevnice i putne troškove koji ga je na kraju i maknuo s mjesta pomoćnika ministra obrazovanja. K tome, niti sam Barišić nije javnost lišio svojih "rubnih" izjava poput one da učiteljima i profesorima ne treba veća plaća jer oni imaju duhovnu nagradu pa se logično zapitati kakav je on bio profesor?
Držao 19 kolegija na četiri različita sveučilišta
"Pavo Barišić - beznačajan filozof, osvjedočeni zakulisni spletkar, nezasitni akademski torbar, dokazani putno-troškovski double-dipper, te povremeni sudski proganjatelj novinara koji se usude primijetiti nešto od navedenog - novi je hrvatski ministar znanosti i obrazovanja", dio je statusa s Facebooka kojeg je napisao dr. sc. Boris Lenhard, redovni profesor i voditelj skupine za računalnu biologiju na uglednom sveučilištu Imperial College London.
Neki su možda rekli da profesor Lenhard pretjeruje, ali je Barišić uskoro javnosti opravdao ovaj status s društvenih mreža. O "pravoj biografiji" ministra Barišića pisao je portal Index na kojem je pojašnjeno što točno znači tvrda da je "Pavo Barišić akademski torbar". To se odnosi na činjenicu da je istovremeno držao 19 kolegija na četiri različita sveučilišta (u Osijeku, Zadru, Splitu i Zagrebu) s tim da je 11 njih bilo obavezno.
"Kao nastavnik bio svojevrstan supermen, jer je u nastavnoj godini 2008./2009. držao 19 kolegija, od čega čak 11 obaveznih i to na četiri sveučilišta - u Splitu, Zagrebu, Osijeku i Zadru. To je ukupno iznosilo 450 sati po semestru dok je godišnje, u dva semestra, nastavno opterećenje 300 sati, odnosno prosječno po semestru 150 sati. Jednostavnim dijeljenjem dolazimo do toga da je imao tri puta više sati od maksimalnog prosječnog opterećenja (budući da se jedan sat predavanja računa kao dva norma-sata taj omjer je i znatno veći). Prema pisanju naše nagrađivane znanstvene novinarke Tanje Rudež u Jutarnjem, on je tada također 70 posto radnog vremena bio zaposlen na Institutu za filozofiju u Zagrebu te 30 posto na Sveučilištu u Splitu. Zbog ovakvih statistika novinari su postavili opravdano pitanje kvalitete takvih kolegija", pisao je index.
foto: hrvatska-danas.com
Isto tako, ministar Barišić je od prije poznat još i kao čovjek koji je proganjao novinare pa je tako 2008. tužio znanstvenu novinarku Tanju Rudež zbog članka u kojem je spominjala njegove hiper-angažmane, što se odnosi na profesorske "gaže".
"Kod njega se prolazilo bez problema"
Budući da je Barišić predavao na četiri sveučilišta, jedno od njih je i Sveučilište u Osijeku. Studenti kojima je predavao na Odjelu za kulturologiju kažu da uopće nisu bili njime oduševljeni te da su taj kolegij apsolutno svi prolazili bez problema. Jedan od sugovornika, sada već bivši student, I.B., kaže da je Barišić uglavnom predavao ono što uopće nije bilo povezano s kolegijem.
"Pavo Barišić mi je predavao na drugoj godini na kojoj su nam rekli za njega da svi prolaze bez problema. Predavao je kolegij \'Znanost i kultura II\' i trebalo je imati znanje srednjoškolca za prolaz, a za više od toga je bilo dovoljno na prelistaš skriptu. Predavanja nam je držao asistent jer profesor predaje na još tri fakulteta pa jadan ne stigne. Pojavio se na zadnjem predavanju gdje je prodavao mlaku filozofiju suprotno od tematike predmeta. Na samom ispitu su kolege dobivali ocjene kako je on smatrao da trebaju imati na temelju prošlih ocjena i da čisto ne sjede kao drvo pred njim. Predavao nam trivijalne priče i anegdote o filozofima, a predmet je o znanstvenicima koji su utjecali na razvoj kulture. Iskreno, ne mogu vjerovati da je Barišić ministar obrazovanja", ispričao nam je I.B.
Još jedan osječki student nam je ispričao svoj dojam o Pavi Barišiću kao o profesoru, a on je isto slušao njegov kolegij "Znanost i kultura II". Student I.Š. kaže da se sjeća da je kod njega bilo jako teško pasti na ispitu i da je držao sve ispitne rokove osim zadnjeg, na njemu je uvijek bio asistent.
"Profesora Barišića gotovo nikada nije bilo na predavanjima, ali opet, takva je većina profesora na našem faksu jer većinu žele iz Zagreba pa se oni uglavnom pojave jednom u sto godina. Jako je bilo teško pasti na njegovom ispitu jer uglavnom te ne sluša kada odgovaraš, a ono čega seo sjećam je da je imao glupe fore, a kada bi pričao o grčkoj filozofiji u to bi se skroz uživio", kaže student.
Iz iskustva ovih studenata može se vidjeti da se Pavo Barišić možda nije previše razlikovao od drugih profesora s fakulteta kojima je u cilju da budu nositelji velikog broja kolegija koje je uglavnom lako proći. Nažalost, za ministrom Barišićem se vuku i brojne afere pa se nameće pitanje kako je on uopće dospio u ministarsku fotelju.
Nakon objave ovog članka, na društvenim mrežama, bivši studenti ministra Barišića javili su se s drukčijim iskustvima koja se uglavnom baziraju na tome da njegov kolegij na osječkom Sveučilištu naziva "Znanost i kultura II" nije bilo uvijek lako proći.
Ivana Petrić
foto: Shutterstock
