Vodič za brucoše #samostalno #prvikoraci #prviposao #napuninovčanik #svezafaks

Sadašnji sistem bodovanja može uskratiti mjesto izvrsnim studentima: Treba li Pravilnik o studentskim domovima ponovnu rekonstrukciju?

MojFaks | Akademska četvrt, 02.05.2019.



Sadašnji sistem bodovanja može uskratiti mjesto izvrsnim studentima: Treba li Pravilnik o studentskim domovima ponovnu rekonstrukciju?

Iako su se zagrebački studenti odavno uselili u svoje studentske domove, još uvijek postoje nedoumice koje neke nove studente, a i one stare, svake godine koštaju bodova pri prijavljivanju na natječaj za studentski dom. Ono o čemu se ne piše, a vrijedi znati svakako je Pravilnik za ostvarivanje studentskog smještaja.

Jedno od pravila koje često promaknu studentima pri prijavljivanju je članak 8. – on objašnjava kako se u obzir ne uzima isključivo aritmetički prosjek studenta, već se taj prosjek dijeli s prosjekom svih prijavljenih studenata koji pohađaju isti fakultet. Osim toga, postoje još neke stavke Pravilnika o kojima su progovorili ovi studenti, a smatraju kako bi možda trebali dodatnu doradu. Sve ostale informacije vezane uz studentske domove možete pogledati ovdje.


Kakvi su rezultati ove godine?


Akademske godine 2018./2019. na natječaj se prijavilo 9589 studenata, a preko 3000 njih nije dobilo svoje mjesto u domu, dok je njih 700 imalo pravo na izravan upis. Bodovni prag se pak ove godine nakon par izmjena spustio na 1342 bodova, što je na kraju 42 boda manje od prethodne godine. Student Fakulteta filozofije i religijskih znanosti, Marko, prešao je ovaj bodovni prag i upao u studentski dom, ali kaže kako nije puno profitirao od dodatnih bodova. "Nemam nikakve dodatne bodove osim za brata – oslanjam se na njega i na prosjek.", rekao je.

Foto: M.Trbuščić/MojFaks

Neki pak tvrde kako mnogo studenata "spašavaju'" bodovi za socijalni status. Student Miljenko smatra da tu najviše profitiraju studenti poput onih čiji roditelji imaju svoje biznise ili rade ''u fušu'', a prijavljuju minimalac. Prema Pravilniku, takvi studenti, koji žive u obitelji gdje je mjesečni prihod po članu obitelji manji od 500 kuna dobiju čak 750 bodova, dok oni čiji je prihod po članu obitelji između 1 900 i 2 200 kuna (65% proračunske osnovice) dobiju samo 150 boda. Na kraju, onim studentima čiji je prihod po članu obitelji veći od 65% proračunske osnovice nisu dodijeljeni nikakvi dodatni bodovi.


Što kažu studenti?


Studenti, pogotovo oni s viših godina, uvelike zaboravljaju na tu ''sitnicu'' koja ih može uvelike oštetiti. Naime, prema Pravilniku, njihov aritmetički prosjek ocjena, zaokružen na tri decimale dijeli se s prosjekom ocjena svih prijavljenih studenata s istog fakulteta, također zaokružen na tri decimale. Taj rezultat se kasnije onda množi s 1 000, ali se i oduzima određeni postotak, ako je student u prethodnoj godini ostvario manje od 55 ECTS bodova. Student osim ovih bodova može i ostvariti dodatne bodove poput onih za fakultete deficitarnih zanimanja ili za socijalni status.

...Za sve studente koji žele državnu stipendiju: Stigao je novi Pravilnik, a promjena je nekoliko...


Prvi problem koji se pojavljuje u ovakvom sistemu nažalost može pogoditi i one izvrsne studente te im uskratiti mjesto u domu. Primjerice, student i ako riješi godinu s prosjekom od 5,0, može imati manje bodova od bodovnog praga, ako je prosjek njegovog fakulteta nešto viši, a student nije dobio dodatne bodove. Takav je primjer student Goran sa Psihologije na FFZG-u – on je na prvoj godini imao prosjek od 5,0, ali mu ni takva izvrsnost nije bila dovoljna da upadne u dom. "Nije u redu da se ogromni fakulteti s velikim brojem smjerova svrstavaju pod isti prosjek ocjena jer se odsjeci međusobno jako razlikuju i često nemaju veze jedni s drugima.", kazao je Goran. Osim toga, on smatra kako bi sistem trebao više mariti za sve izvrsne studente i davati im dodatne bodove za dodatno uložen trud.

Foto: privatna arhiva/MojFaks

O drugim problemima progovorio je Miljenko, a to je da se nakon prve godine studiranja gleda samo prosjek ocjena, a ne zahtjevnost fakulteta. "Netko s 'lakšeg' faksa riješi sve predmete, ima bolesne ocjene i lagano dobije dom, a netko sa zahtjevnog fakulteta, tko se namučio da samo riješi prvu godinu, ga ne dobije.", kazao je Miljenko. Osim toga, Miljenko naglašava i važnost uvođenja kvote za strane državljane.

"Po mom iskustvu ili barem koliko sam čuo po naglascima u domu, barem pola studenata čine ljudi iz susjedne Bosne i Hercegovine. Ne znam kako funkcionira studiranje u inozemstvu, ali vjerujem da dobiti dom vani nije toliko lagano jer bi inače puno više studenata išlo studirati u primjerice Veliku Britaniju ili Njemačku.", komentirao je.

'Ne smijemo imati kuhala, a rešoi ne rade': Studenti komentiraju novi domski Pravilnik koji im zabranjuje druženja, TV, kuhala za vodu...


Iako bi u ovakvim situacijama jedino logično rješenje za studente koji nisu dobili mjesto u domu možda bila ilegalna kupnja doma, oni su rekli da se ipak ne bi podložili takvom riziku. Usprkos svemu, smatraju kako ovakav sistem bodovanja poprilično dobro funkcionira, uz potrebu za manjim preinakama.

Možda bi usavršavanje sistema značilo uvođenje strožeg bodovanja za socijalni status, možda uvođenje kvote za strane državljane, ili ipak samo preinake u računanju prosjeka fakulteta.

Paula Hađur
Foto: Shutterstock


pravilnikstudentski domovibodovni pragovičlanak 8



Kako bi poboljšali funkcionalnost stranice, MojFaks koristi kolačiće (cookies). Više o kolačićima pročitajte u uvjetima korištenja.

Slažem se