Nejasan raspored, kolizije, previše zadaće... Više od 3 tisuće studenata ocijenilo online nastavu: Slažete li se s njima?

Nakon što su riješene tehničke stvari i poteškoće u prvim danima online predavanja, problemi poput profesora koji postavljaju samo prezentacije, neorganiziranost i nepravodobno pružanje informacija o tome kako će se i hoće li se uopće kolokviji i ispiti odvijati te zatrpavanje studenata "nepotrebnom" zadaćom postali su najglasniji argumenti razočaranja online nastavom.

Sveučilište u Zagrebu provelo je ankete među studentima i prodekanima za nastavu kako bi utvrdili i analizirali kvalitetu izvođenja nastave na daljinu. Internetske ankete bile su otvorene od 16. do 20. travnja za prodekane i od 17. do 21. travnja 2020. za studente. Pristupilo im je 3067 studenata te prodekani fakulteta i jednog sveučilišnog studija (35). Analiza anketa obuhvatila je organizaciju i spremnost izvođenja nastave na daljinu, tehničke preduvjete te vrjednovanje nastavnog procesa. Anketiranima je zaključno omogućeno u pitanjima otvorenog tipa iznijeti prednosti i nedostatke, prijedloge i napomene vezane uz nastavu na daljinu.

Kada je riječ o organizaciji nastave na daljinu postoje razlike između fakulteta/akademija i onih koji provode pretkliničke i kliničke, laboratorijske i terenske vježbe. Razlike ovise i o studijskom programu i određenom predmetu, ali i veličini nastavnih grupa. 

O načinu organizacije nastave na daljinu na sastavnicama, 80% prodekana odgovorilo je da se nastava odvija sustavno, uz preporuku uprave da se koristi određena platforma, alat za videokonferenciju ili način za komunikaciju sa studentima. Njih 20% navelo je da svaki nastavnik koristi individualno odabrane komunikacijske alate, odnosno da je nastava organizirana individualno. 

Studenti su zadovoljstvo organizacijom nastave ( ocjenama 1-5) u najvećem broju slučajeva ocijenili s 3 (33.7%) ili ukupno 1033 studenta koja su glasala.

Snalaženje nastavnika u izvedbi nastave na daljinu većina studenata smatra više nego dobrim (67,5%), izvrsnim ga ocjenjuje njih 11,8%, a 6% studenata snalaženje ocjenjuje nezadovoljavajućim. Studenti su se izjasnili i na koliko se predmeta odvija nastava na daljinu na njihovim fakultetima. Njih 46.6% izjavilo je da se nastava održava na svim predmetima. 

U studentskim komentarima pronalaze se primjedbe na nejasan raspored i preklapanje pojedinih predavanja, a kritika studenata usmjerena je i na veliku količinu zadaća koje dobivaju istovremeno za više predmeta, što se nepovoljno odražava na vrijeme učenja i pripremu ispita. Rezultati ankete također pokazuju neusklađenost zahtjeva prema studentima unutar studijskog programa i nastavne godine što rezultira preopterećenošću. 

Prelaskom na online predavanja, otpočetka se postavilo pitanje kako će i hoće li biti organizirana praktična nastava. Situacija je znatno teža na sastavnicama Sveučilišta koje imaju veliki broj praktičnih sati poput Medicinskog fakulteta i Kineziološkog fakulteta.

Prema rezultatima ankete Sveučilišta, za 67,8% studenata na njihovim fakultetima/akademijama praktični oblik nastave se provodi u potpunosti ili djelomično. Sveučilište ističe kako je za neke nastavne predmete nemoguće adekvatno organizirati nastavu na daljinu, što se uglavnom odnosi na umjetničke akademije, biomedicinsko područje, laboratorijsku izvedbu nastave.

Početkom mjeseca pisali smo, da je dodatni stres za student što nemaju točne informacije kada će i kako biti organizirane njihove provjere znanja. Prošli tjedan na nekim fakultetima pali su prvi kolokviji I usmeni odgovori preko Skypea, a anketa Sveučilišta potvrdila je informacije u anketi gdje se čak 56,1% studenata izjasnilo kako nisu upoznati s planom provedbe provjere znanja.

U priopćenju Sveučilišta navodi se da kako je provođenje nastave na daljinu u ovim izvanrednim okolnostima pokazalo je da se određeni oblici nastave mogu i u budućnosti uspješno provoditi na daljinu, posebice oni u koje su implementirani dodatni interaktivni sadržaji i osuvremenjen proces poučavanja.

Studenti preferiraju sinkrone aktivnosti (npr. audio i videokonferencije), uz dodatna objašnjenja, dok im je kroz asinkrone omogućena veća sloboda u organizaciji vremena. Većina njih ipak ističe da nastava na daljinu ne može zamijeniti klasični oblik nastave.

Nedostaci provođenja nastave na daljinu ogledaju se prvenstveno u problemima i ograničenjima tehničke i organizacijske prirode: brzina i dostupnost kvalitetne internetske veze u kućnim uvjetima, što je kod nekih još pojačano posljedicom potresa, nespremnosti nekih nastavnika i studenata za korištenje dostupnih informacijsko-komunikacijskih alata.

Kako se navodi u Zaključku, rezultati anketa pokazuju da provedba nastave na daljinu zahtijeva značajno povećan angažman nastavnika, a i da sam proces prilagodbe drugačijem nastavnom procesu zahtijeva dodatno vrijeme, organizaciju i kontinuirano usavršavanje nastavnika.