facebook,
whatsapp
Vijest da je Tehnički fakultet u Rijeci ovoga ljeta po prvi puta u svojoj povijesti dobio dekanicu sa zanimanjem su popratili mediji. Jasna Prpić Oršić tako je postala prva žena na čelu ove ustanove, osnovane 1960. godine pod nazivom Strojarski fakultet.
Nekoliko mjeseci ranije slična je vrijest razveselila Dalmaciju kad je za novu dekanicu Ekonomskog fakulteta u Splitu, također po prvi puta u povijesti te ustanove, izabrana Maja Fredotović. Ovdje moramo napomenuti da se ovaj podatak ne podudara s onime na službenim stranicama fakulteta na kojima stoji da funkciju dekana obnaša Željko Garača.
Iz razloga što su nam web-stranice visokih učilišta bile primarni izvor informacija, unaprijed se ispričavamo ukoliko je neko od imena navedeno krivo. Do istoga smo došli uvidom u web-stranicu ili pak pretragom na internetu.
Kako je u svijetu?
Usporedbe radi, istražili smo o kojim se postotcima radi, kad su top sveučilišta i poslovne škole u SAD-u i Velikoj Britaniji u pitanju. Prema pisanju Financial Timesa u Velikoj Britaniji 2014. godine samo 12% pozicija u upravnim tijelima na fakultetima bilo je povjereno ženama, a samo 17% visokoobrazovnih institucija su vodile žene (dekanska pozicija).
Noviji podaci ipak pokazuju pozitivan trend promjene. Najnovije istraživanje Times Higher Educationa kaže da je 17% žena na čelu 200 top svjetskih fakulteta. Ako vam se ovo čini sitnim postotkom, treba uzeti u obzir da je ta brojka bila još i manja ako gledamo unatrag: 2014./2015. iznosila je 14%.
Od 60 top fakulteta, na čelu njih 15 trenutno su žene što je više od brojke 10 koliko ih je bilo godinu dana 2014./2015. ak. godine. Ako u obzir uzmemo 200 top fakulteta, na čelu njih samo 33 prošle akademske godine nalazile su se žene.
Zemlje poput Islanda, Norveške, Finske, Švedske i Izraela ovdje se ističu pozitivnim primjerom. Švedska je pobjednica: četiri od šest fakulteta koja su dospjela na popis najprestižnijih visokoobrazovnih ustanova vode žene.
Odlučili smo istražiti koliko je točno dekana, a koliko dekanica na domaćim visokim učilištima (sveučilištima, veleučilištima i visokim školama). Poslužili smo se jednostavnom metodologijom: na stranicama Agencije za znanosti i visoko obrazovanje pronašli smo popis svih visokoškolskih institucija u RH i prionuli na posao.
Za svaku sastavnicu provjerili smo na službenim web stranicama dotične institucije tko joj je na čelu: žena (dekanica) ili muškarac (dekan), što ponekad nije bio jednostavan posao, vjerovali ili ne.
foto: screenshot/mozvag.srce.hr
Koliko je dekanica na javnim visokim učilištima?
U RH postoje 104 javna visoka učilišta od čega ih je osam javnih sveučilišta (J. J. Strossmayer u Osijeku, J. Dobrila u Puli, Sveučilište Sjever, Sveučilište u Dubrovniku, Rijeci, Splitu, Zadru i Zagrebu) koja se sastoje od 82 sastavnice (popis istih možete vidjeti ovdje).
Uz javna sveučilišta postoji i 11 javnih veleučilišta (Međimursko veleučilište u Čakovcu, Tehničko veleučilište u Zagrebu, Veleučilište "Lavoslav Ružička" u Vukovaru, Veleučilište "Marko Marulić" u Kninu, Veleučilište "Nikola Tesla" u Gospiću, Veleučilište u Karlovcu, Požegi, Rijeci, Slavonskom Brodu, Šibeniku te Zdravstveno veleučilište u Zagrebu) te tri javne visoke škole (Visoka policijska škola u Zagrebu, Visoka škola za menadžment u turizmu i infromatici u Virovitici i Visoko gospodarsko učilište u Križevcima.
U kategoriji javnih sveučilišta sa svojim sastavnicama nalazi se i 13 Odjela i Sveučilišnih odjela koje smo odlučili odvojiti jer na čelu imaju pročelnike/ce, a ne dekane/dekanice. Od 13 Odjela i Sveučilišnih odjela na čelu istih je sedam muškaraca (53,8%) i šest žena (46,2%), pročelnika i pročelnica, što je sasvim solidan omjer. Ovdje bi također mogli smjestiti i Hrvatske studije koje na čelu nemaju dekana, već voditelja, ali to bi već bilo cjepidlačenje.
Što se statistike javnih sveučilišta tiče, omjer je debelo na strani muškaraca, točnije dekana. Od 69 sastavnica javnih sveučilišta na čelu čak 56 fakulteta (81,1%) nalaze se muškarci, a na čelu 13 sastavnica žene kojih je dakle samo 18,9%. Ukoliko unesemo korekciju s Ekonomskog fakulteta (iako na službenoj web-stranici pozdravnu riječ još uvijek upućuje dekan Garača, a ne Fredotović), onda je postotak 79,7% u korist muškaraca, a 20,2% u korist žena dekanica.
Na veleučilištima i visokim školama ipak malo povoljnija "slika"...
Što se veleučilišta i visokih škola tiče, situacije je malo bolja, što se zastupljenosti žena na čelnim pozicijama tiče. Naime, od 11 veleučilišta na čelu njih 5 nalaze žene što znači da je omjer 45,5% u korist žena. Na javnim visokim školama napokon stižemo do omjera koji je povoljniji za žene: od 3 visoke škole u RH na čelu čak dvije su žene (66,6%).
Postotak od gotovo 30% koji na kraju dobijemo (zbrajanjem svih kategorija javnih visokih učilišta) porastao je isključivo zbog povoljnijeg omjera spolova/rodova koji je uočljiv na veleučilištima i visokim školama stoga se postavlja pitanje zbog čega je javni, sveučilišni sektor toliko škrt i siromašan kad su žene na čelima fakulteta u pitanju?
A kako je na privatnim visokim učilištima?
Što se privatnih visokih učilišta tiče, njih je sveukupno 28 od čega dva privatna sveučilišta (Hrvatsko katoličko sveučilište i Međunarodno sveučilište Libertas), četiri privatna veleučilišta (Veleučilište Baltazar Zaprešić, Veleučilište Hrvatsko Zagroje Krapina, Veleučilište Velika Gorica i VERN\') i 22 privatne visoke škole (popis istih vmožete vidjeti ovdje).
Ni ovdje nismo znali što očekivati. The Wall Street Journal još je 2011.-2012. pisao o pozitivnom trendu "postavljanja" žena na čela poslovnih škola u SAD-u: te akademske godine zauzimale su 18% rukovodećih pozicija uz drugu stranu medalje koja kaže da istovremeno "drže" samo 20 CEO pozicija u kompanijama "u društvu" Fortune 500.
U Velikoj Britaniji ovi su podaci, prema pisanju Financial Timesa, još porazniji: poslovnim školama "upravlja" manje od trećine dekanica što je u velikom nesrazmjeru sa statistikom polaznika takvih škola. Naime, čak 57% studenata su upravo žene, a i većina je profesorskog osoblja upravo ženskoga spola/roda. No, kako vršljamo kroz redove "senior staffa" (pročelnika, dekana, rektora), žena je sve manje. Slično je i u Hrvatskoj.
Privatna sveučilišta specifična su po svome uređenju. Hrvatsko katoličko sveučilište sastoji se od odjela na kojima se održavaju pojedini studiji pa tako u njegovom sklopu postoje Odjel za povijest, psihologiju, sociologiju, komunikologiju, sestrinstvo. Na čelu odjela su pročelnici i pročelnice (odnos 3:2 u korist muškaraca) pa ćemo ovdje u statistiku ubrojiti rektora, a ne pročelnike/ce (jer smo odjele izdvojili i iz statistike javnih visokih učilišta).
Na Libertasu je situacija drugačija: ovo sveučilište sastoji se od Fakulteta međunarodnih odnosa i diplomacije (kojemu je na čelu dekan), Fakulteta međunarodnog poslovanja i ekonomije (kojemu je na čelu dekan), Fakulteta zdravstvenih znanosti (kojemu je na čelu dekanica), Fakulteta za film i scenske umjetnosti (kojemu je na čelu dekanica) te Poslovne škola Libertas (kojoj je na čelu pročelnik). Rektorsku titulu ipak nosi muškarac.
Unutar privatnih sveučilišta rektori su dakle muškarci, a ako to raslojimo dalje dolazimo do omjera 3:2 u korist muškaraca (što dekana, što pročelnika) na obje institucije, točnije do 6:4 ako zbrojimo ova dva rezultata.
Što se privatnih veleučilišta tiče, samo je jednome na čelu žena (25%) i to Veleučilištu Baltazar u Zaprešiću (iako obnaša funkciju v.d. dekana).
Među 22 visoke škole na čelu njih 17 su muškarci (77,3%) s tim da treba napomenuti da se u ovoj kategoriji ponavlja pročelnik Poslovne škole Libertas koja je ovdje navedena kao samostalna institucija iako se nalazi u sklopu privatnog Međunarodnog sveučilišta Libertas.
Ukoliko pojednostavnimo izračun, dolazimo do 78,6% muškaraca na rukovodećim pozicijama i samo 21,4% žena što je za nijansu nepovoljnije od situacije na javnim visokim učilištima.
Najzanimljivije od svega jest da ove statistike u većini drugih razvijenih zemalja ne odskaču mnogo. Kao što je to pokazalo spomenuto aktualno istraživanje podataka s ljestvice World University Rankings u provedbi Times Higher Educationa, tek 15% fakulteta u Velikoj Britaniji na čelu ima dekanicu dok je nešto više od trećine (36%) žena rukovoditeljica s ovog popisa na čelu američkih fakulteta.
Treba još jednom istaknuti da je broj djevojaka u studentskim klupama diljem svijeta sve veći stoga je manjak istih na rukovodećim pozicijama realan društveni problem o kojemu se još uvijek premalo govori u javnosti.
L.B./foto: Shutterstock
