facebook,
whatsapp
Utjecaj nezaposlenosti nije ograničen samo na financije. Nezaposlenost također utječe na mentalno i fizičko zdravlje pojedinca.
Nezaposlenost utječe kako na fizičko, tako i na psihičko zdravlje pojedinca. Nedostatak samopouzdanja i depresija se ubrajaju u najčešće psihičke posljedice nezaposlenosti. Gubitak posla ili produžen period nezaposlenosti kod nekih može dovesti do pojave suicidalnih misli.
Nezaposlenost vodi do osjećaja manje vrijednosti, a emocionalni problemi se pogoršavaju još više ako neko doživljava rodne predrasude ili starosnu, pa čak i rasnu diskriminaciju u pronalaženju posla ili ako mu nedostaje obrazovanje i iskustvo koji su nužni za konkuriranje na tržištu rada.
Poremećaji u prehrani
Zbog ograničenih troškova, nezaposlena osoba možda si ne može priuštiti kvalitetnu hranu. Nezdrava ili nekvalitetna prehrana može narušiti zdravlje pojedinca. Nezaposlenost rezultira emotivnom prazninom u nečijem životu koju neke osobe pokušavaju popuniti prejedanjem koje može dovesti do pretilosti.
Emocionalna nestabilnost može dovesti i do toga da osoba potpuno izgubi apetit što može prouzročiti nedostatke hranjivih tvari, psihički umor i slabost.
Srčani problemi zbog nedostatka aktivnosti
Nedostatak aktivnosti može dovesti do letargije i ozbiljnih problema, kao što je pretilost. Potpuni nedostatak fizičke aktivnosti je otvoren poziv za poremećaje potaknute pretilošću, od hormonalnih problema pa sve do srčanih bolesti, ali i dijabetesa.
Problemi na intimnom polju
Stres izazvan nezaposlenošću i letargija koju uzrokuje nedostatak fizičke aktivnosti mogu dovesti do problema sa seksualnim zdravljem. Pojedinac može iskusiti probleme tjelesne intimnosti: gubitak seksualne želje i aktivnosti što se može negativno odraziti na odnos s partnerom.
Poremećaj u spavanju
Stalna briga oko nalaženja posla i upravljanja mjesečnim troškovima može narušiti zdrav ritam spavanja čemu samo doprinosi manjak fizičke aktivnosti i tjeskoba.
Sklonost opijatima i alkoholiziranju
U frustrirajućim i naizgled bezizlaznim situacijama pojedinci se okreću alkoholu i drogama kako bi preživjeli dan. Osim što daje iluziju rješavanja problema (dok je zapravo samo bježanje od njih), mogu ostaviti trajne posljedice na zdravlje pojedinca.
Depresija
Nezaposlenost izaziva osjećaj beznađa i krivnje. Gledati kako karijere drugih ljudi cvjetaju može u nama izazvati osjećaj ljubomore i manje vrijednosti, socijalne odbačenosti i konačno – depresije.
Usamljenost
Nezaposlenost navodi pojedinca da se povuče iz društva i da se drži daleko od svog društvenog \'kruga\'. Nedostaje mu entuzijazam, a često i novac, da bi se socijalizirao i sudjelovao u društvenim aktivnostima. Krivnja zbog toga što je nezaposlen dovodi ga do toga da izbjegava prijatelje i preferira samoću i izolaciju.
Suicidalne misli
Postoji društvena stigma koja je povezana sa nezaposlenošću. Emocionalna nestabilnost i depresija mogu dovesti do pojave suicidnih misli kod pojedinca. U takvim trenucima nemaštine, smrt se može činiti kao jedini izlaz. Šanse da se ovo dogodi se povećavaju kad je pojedinac uvrijeđen, ponižen ili nepravedno otpušten s posla.
Nisko samopouzdanje
Nakon godina provedenih na poslu, iznenadno nazadovanje zbog gubitka posla je ponižavajuće. Uživanje i osjećaj ispunjenosti koji kod pojedinca proizilaze iz rada su izgubljeni, a nenalaženje novog posla utječe na gubitak samopouzdanja pojedinca. Dug period čekanja dovodi do frustracije i niskog samopoštovanja.
Osjećaj beskorisnosti
Besposlenost budi osjećaj beskorisnoti. Za osobu kojima je najjači motiv profesionalna prekretnica (kao što je promaknuće) nezaposlenost uzrokuje gubitak životne svrhe.
Članovi obitelji nezaposlene osobe trebali bi pokušati razumjeti kroz što osoba prolazi, a u slučaju depresije treba potražiti savjet liječnika.
Ne treba smetnuti s uma da je nezaposlenost problem koji je moguće riješiti te će se ovo privremeno stanje svakako promijeniti – prije ili kasnije. Možda je potrebno sniziti kriterije i prihvatiti posao koji nam možda nije najprivlačniji ili se pak baciti u osnivanje vlastitog posla, ali rješenje uvijek postoji.
Najbolje je pokušati zadržati optimizam, u svakoj situaciji.
L.B./izvor: iSerbia
foto: Pixabay
Nezaposlenost utječe kako na fizičko, tako i na psihičko zdravlje pojedinca. Nedostatak samopouzdanja i depresija se ubrajaju u najčešće psihičke posljedice nezaposlenosti. Gubitak posla ili produžen period nezaposlenosti kod nekih može dovesti do pojave suicidalnih misli.
Nezaposlenost vodi do osjećaja manje vrijednosti, a emocionalni problemi se pogoršavaju još više ako neko doživljava rodne predrasude ili starosnu, pa čak i rasnu diskriminaciju u pronalaženju posla ili ako mu nedostaje obrazovanje i iskustvo koji su nužni za konkuriranje na tržištu rada.
Utjecaj nezaposlenosti na fizičko zdravlje:
Poremećaji u prehrani
Zbog ograničenih troškova, nezaposlena osoba možda si ne može priuštiti kvalitetnu hranu. Nezdrava ili nekvalitetna prehrana može narušiti zdravlje pojedinca. Nezaposlenost rezultira emotivnom prazninom u nečijem životu koju neke osobe pokušavaju popuniti prejedanjem koje može dovesti do pretilosti.
Emocionalna nestabilnost može dovesti i do toga da osoba potpuno izgubi apetit što može prouzročiti nedostatke hranjivih tvari, psihički umor i slabost.
Srčani problemi zbog nedostatka aktivnosti
Nedostatak aktivnosti može dovesti do letargije i ozbiljnih problema, kao što je pretilost. Potpuni nedostatak fizičke aktivnosti je otvoren poziv za poremećaje potaknute pretilošću, od hormonalnih problema pa sve do srčanih bolesti, ali i dijabetesa.
Problemi na intimnom polju
Stres izazvan nezaposlenošću i letargija koju uzrokuje nedostatak fizičke aktivnosti mogu dovesti do problema sa seksualnim zdravljem. Pojedinac može iskusiti probleme tjelesne intimnosti: gubitak seksualne želje i aktivnosti što se može negativno odraziti na odnos s partnerom.
Poremećaj u spavanju
Stalna briga oko nalaženja posla i upravljanja mjesečnim troškovima može narušiti zdrav ritam spavanja čemu samo doprinosi manjak fizičke aktivnosti i tjeskoba.
Sklonost opijatima i alkoholiziranju
U frustrirajućim i naizgled bezizlaznim situacijama pojedinci se okreću alkoholu i drogama kako bi preživjeli dan. Osim što daje iluziju rješavanja problema (dok je zapravo samo bježanje od njih), mogu ostaviti trajne posljedice na zdravlje pojedinca.
Utjecaj nezaposlenosti na psihičko zdravlje:
Depresija
Nezaposlenost izaziva osjećaj beznađa i krivnje. Gledati kako karijere drugih ljudi cvjetaju može u nama izazvati osjećaj ljubomore i manje vrijednosti, socijalne odbačenosti i konačno – depresije.
Usamljenost
Nezaposlenost navodi pojedinca da se povuče iz društva i da se drži daleko od svog društvenog \'kruga\'. Nedostaje mu entuzijazam, a često i novac, da bi se socijalizirao i sudjelovao u društvenim aktivnostima. Krivnja zbog toga što je nezaposlen dovodi ga do toga da izbjegava prijatelje i preferira samoću i izolaciju.
Suicidalne misli
Postoji društvena stigma koja je povezana sa nezaposlenošću. Emocionalna nestabilnost i depresija mogu dovesti do pojave suicidnih misli kod pojedinca. U takvim trenucima nemaštine, smrt se može činiti kao jedini izlaz. Šanse da se ovo dogodi se povećavaju kad je pojedinac uvrijeđen, ponižen ili nepravedno otpušten s posla.
Nisko samopouzdanje
Nakon godina provedenih na poslu, iznenadno nazadovanje zbog gubitka posla je ponižavajuće. Uživanje i osjećaj ispunjenosti koji kod pojedinca proizilaze iz rada su izgubljeni, a nenalaženje novog posla utječe na gubitak samopouzdanja pojedinca. Dug period čekanja dovodi do frustracije i niskog samopoštovanja.
Osjećaj beskorisnosti
Besposlenost budi osjećaj beskorisnoti. Za osobu kojima je najjači motiv profesionalna prekretnica (kao što je promaknuće) nezaposlenost uzrokuje gubitak životne svrhe.
Članovi obitelji nezaposlene osobe trebali bi pokušati razumjeti kroz što osoba prolazi, a u slučaju depresije treba potražiti savjet liječnika.
Ne treba smetnuti s uma da je nezaposlenost problem koji je moguće riješiti te će se ovo privremeno stanje svakako promijeniti – prije ili kasnije. Možda je potrebno sniziti kriterije i prihvatiti posao koji nam možda nije najprivlačniji ili se pak baciti u osnivanje vlastitog posla, ali rješenje uvijek postoji.
Najbolje je pokušati zadržati optimizam, u svakoj situaciji.
L.B./izvor: iSerbia
foto: Pixabay
