Mojfaks.hr u Karijera

Kako su izmjene ZOR-a utjecale na uvjete rada mladih u Hrvatskoj? Dobro plaćen posao nije privilegija već pravo!

Podaci Eurostata vezani uz nesigurne oblike zapošljavanja pokazali su da gotovo četvrtina radne snage u Hrvatskoj radi prekarne poslove. Karakteristike prekarnog rada su nesigurnost, niže plaće, manjkava socijalna zaštita i ograničena radna prava. Izmjene Zakona o radu iz 2014. godine vezane za fleksibilizaciju doveli su do još većih nesigurnosti zaposlenja, pogotovo mladih.

11. lipnja 2019 13:55
Kako su izmjene ZOR-a utjecale na uvjete rada mladih u Hrvatskoj?  Dobro plaćen posao nije privilegija već pravo!

Kako su izmjene ZOR-a utjecale na uvjete rada mladih u Hrvatskoj? Dobro plaćen posao nije privilegija već pravo! Foto: MojFaks


U sklopu Erasmus+ projekta "Mladi PoZOR" kojeg provodi Baza za radničku inicijativu i demokratizaciju nastala je publikacija "A uvijek se nađe netko tko će raditi za manje", autora politologa Jakova Kolaka. Publikacija se bavi načinima na koje su promjene radnog zakonodavstva u kontekstu ekonomske krize utjecale na radne uvjete za mlade (plaću, vrstu ugovora, radno vrijeme itd.).

"U situaciji kada u javnosti tema radničkih prava gotovo uopće nije zastupljena, nužno je raditi s mladim radnicama i radnicima na osvještavanju činjenice da dobro plaćen posao nije privilegija već pravo. Također važno im je objasniti da ni jedno od tih prava nije poklonjeno već postoji zahvaljujući višestoljetnoj borbi, te će radnička i socijalna prava ukoliko ih ne branimo biti oduzeta - čemu svjedočimo dugi niz godina.", za MojFaks komentira politolog Jakov Kolak.  

Foto: SSSH/Postotak privremeno zaposlenih u Hrvatskoj naspram prosjeka EU

Nesigurne i nisko plaćene poslove radi 50% mladih, a navedenim procesima najviše su pogođeni oni koji se prvi put zapošljavaju. Autori brošure kroz konzultacijske grupe prikupljali su informacije i iskustva. Razgovarali su s mladima do 30 godina s iskustvom rada u sektorima građevine, medija i turizma. Kasnije su prikupljeni materijal prezentirali stručnjacima i aktivistima iz područja radnog zakonodavstva kako bi ih komentirali i dali smjernice za rad. Dobiveni rezultati ne djeluju motivirajuće.

Sektor građevine


Jedan od najpogođenijih krizom 2008. godine je sektor građevine. Njegov oporavak nije uključivao poboljšanje uvjeta rada, već dolazi do normalizacije nestandardnih oblika rada. Za zapošljavanja u građevinskom sektoru najviše se koristi ugovor na određeno, a prema riječima sudionika istraživanja, poslodavci ga koriste bez zakonski opravdanog razloga.

"Na novom poslu 2011. godine bilo mi je obećano da ću imati nakon šest mjeseci ugovor na neodređeno, ali su me držali na određeno sljedeće tri godine, jer su mogli", izjava je jednog od sudionika. Postoji i praksa prekidanja radnog odnosa u periodu od dva mjeseca nakon čega se radnik ponovno zapošljava na isto radno mjesto, a brojanje radnog vremena teče ispočetka. Prema intervjuiranim, tako se znalo desiti da bi neko radio i do sedam godina, stoji u Publikaciji. Karakteristično za ovaj sektor jeste neplaćeni prekovremeni rad, a kao uzrok navodi se manjak radnika.

Mediji


U medijskom sektoru postoje razlike u uvjetima rada u javnim, komercijalnim i neprofitnim medijima, ali zajednički problem jeste nedostatak kvalitetnih ugovora u radu i neplaćeni prekovremeni rad. Istraživanje iz 2015. godine pokazalo je da 60% medijskih radnika radi prekovremeno, dok ih je samo 11% plaćeno za taj rad.

"Većina mladih radi na autorske ugovore, ugovore o djelu i studentske ugovore što je jedan od glavnih razloga zašto veliki broj ljudi ne ostaje raditi u tom sektoru iako su se školovali za to. Neprofitni sektor je tu u najnepovoljnijem položaju, jer zbog političkih udara uskraćuju im se financije", piše u objavljenoj Publikaciji.

"Vlasnik smatra da bez obzira na to koliko sati u ugovoru piše, ja moram odraditi posao dok se ne završi. Osjećaš se, ne kao radnik, već kao rob posla - ti si dužan odraditi posao, bilo to 8, 10 ili 12 sati dnevno, i petke i svetke, bez da ti se to dodatno plati, a isto mogu potvrditi za svoje kolege", govori jedan od sudionika fokus grupe.

Sudionici fokus grupe ukazali su i na problem da se medijski poslovi prezentiraju kao kreativni i zanimljivi, pa se od radnika očekuje da rade besplatno ili za male pare jer su privilegirani raditi ono što vole. Mladi smatraju i da zbog vremena i zahtijeva za produkcijom materijala, imaju problem s održavanjem razine kvalitete.

Foto: arhiva/MojFaks

Jedna sugovornica koja je na osnovu studentskog ugovora radila u komercijalnom mediju govori nam da se nakon donošenja novog Zakona o minimalnoj satnici, ona se povećala onoliko koliko je propisano, ali i da je bila isto plaćena za rad blagdanima i vikendima.

"Prekovremeno se nije plaćalo, ali je bio posao takav da kad završiš ideš doma, bez obzira kad je to..", govori ona.

Turizam


U Hrvatskoj je sektor turizma jedan od najbrže rastućih gospodarskih sektora u Hrvatskoj, te čini oko 20% BDP-a. Povećanje opsega posla ne prati adekvatno zapošljavanje, a rast produktivnost je rezultat prebacivanja više posla na manje radnika, stoji u Publikaciji. Dalje se navode izvještaji Ministarstva turizma za 2017. u kojima stoji da je čak 95% novozaposlenih putem HZZ-a potpisalo ugovore na određeno. Problem takvih zapošljavanje jeste što poslodavci skoro svako ljeto uzimaju nove radnike, koje onda postojeći moraju ispočetka obučavati.

"U situaciji kada već nedostaje radnika, ovakvo ponašanje poslodavaca dodatno pojačava efekte manjka radne snage te stavlja radnike pod sve veći pritisak u vidu količine i zahtjevnosti posla koji moraju obavljati", navodi se u Publikaciji.

Foto: Darko Ba/MojFaks

Još jedan od problema na koji su nam ukazali studenti, jeste i nepoštivanje dogovorene minimalne satnice koja je predviđena ugovorom. Jedna studentica govori nam da je bila na nebrojeno razgovara za posao i za portal MojFaks odlučila je podijeliti jedan slučaj kada se prijavila na oglas za recepcionarku hostela. U oglasu na Student servisu bilo je navedeno radno vrijeme od sedam sati dnevno za satnicu od 25 KN, što je okej džeparac za ljeto.

"Dan nakon javljanja na oglas otišla sam na razgovor za posao, gdje me šef upoznao s hostelom, opisao atmosferu i općenito kako hostel funkcionira. Hostel je manji i stoga se od osobe koja u jutarnjim satima drži recepciju očekivalo i da posprema sobe i kupaonice po odlasku gostiju, to jest, da istovremeno obavlja i dužnost sobarice. Osobno mi to nije smetalo jer je u pitanju par soba. Ono što mi je stvarno diglo živac jeste kad mi je, tek pred kraj razgovora, rekao da je predsezonska plaća 3500 kuna, a usred najveće sezone ide na 4500 kuna. Dakle, hostel koji se nalazi na izvrsnoj lokaciji nedaleko od stare jezgre turističkog grada, bez obzira koliko malen bio, itekako ima prometa i može ispuniti normu satnice koju je oglasio za osobu koja je istovremeno i recepcioner i sobarica.", govori studentica koja je odbila ponuđeni posao i pronašla bolje plaćeni.

...Oglas za posao koji je razbjesnio studente: A za koju satnicu ti NE ŽELIŠ raditi?...


Ono što je sugovornicu dodatno motiviralo da podijeli iskustvo za naš portal, jeste situacija kojoj je svjedočila u Studentskom centru dok je čekala da podigne ugovor za posao.

"Radnica je telefonski razgovarala s poslodavcem koji je želio objaviti oglas za posao. I kad čujete njene riječi „ne može satnica biti po dogovoru, gospodine, minimalna je satnica po novom zakonu 23,44 kn“ iza kojih odmah čujete „da stavim 25 kn?“ odmah znate da satnica najvjerojatnije neće biti 25 kn, već po dogovoru, a o tome ćete biti obaviješteni tijekom razgovora za posao.", prisjeća se ona te ističe da su studenti dobili zakon o minimalnoj satnici, ali što vrijedi ako su oglasi tu samo da ispoštuju formu, a tek na razgovoru se sazna realno stanje stvari.

Koliko su mladi upoznati sa svojim pravima?


...Učenje VS. zarada: Studentica otkriva kako najbolje balansirati posao i faks...


"Mladi u Hrvatskoj nisu upoznati sa svojim radničkim pravima. No u generalno “antiradničkoj klimi” gdje se radnička prava i sindikate predstavlja kao nešto zastarjelo iz prošlog režima, a radnike koji se nastoje izboriti za bolje uvjete optužuje za “socijalistički mentalitet” ili im se zabranjuje štrajk, takvo stanje nas ne smije čuditi. Unutar javne sfere, od medija preko političara/stranaka pa do (ekonomskih) stručnjaka, glasovi koji bi zastupali interese radnika su uglavnom marginalizirani i utišani", za MojFaks govori politolog Kolak.

Foto: Jakov Kolak/Mreža mladih Hrvatske

Prema riječima našeg sugovornika i obrazovni sustav zakazuje po tom pitanju jer dimenzija radničkih prava ostaje na margini čak i unutar nastojanja da se sustav poboljša uvođenjem građanskog odgoja.

"Uvodi se poduzetničko obrazovanje i set vrijednosti koje takva ideologija nosi dok se zanemaruje činjenica da će velika većina te djece svoju egzistenciju osiguravati upravo kao radnici/e. Važan faktor koji otežava edukaciju i organiziranje mladih na radnom mjestu jeste nesigurnost zaposlenja. Egzistencijalno ugroženi, bez sigurnog ugovora, manje su skloni “raditi probleme” iz straha od gubitka posla ili zbog kratkoročnog karaktera zaposlenja. Raznim mehanizmima oni su uspješno svedeni na jeftinu lako zamjenjivu radnu snagu čiji su životi konstantno nesigurni - i to je trend prisutan i u ostatku svijeta.", ističe Kolak.

Sumiranje rezultata studije pokazalo je da mladi danas rade u lošijim uvjetima nego što je to bio slučaj prije deset godina.

"Za mlade radnike postalo je pravilo da rade u nesigurnim uvjetima, imaju nisku plaću, manjkavu socijalnu zaštitu, a svemu tome uveliko je doprinijelo sve veće oslanjanje poslodavaca na atipične i kratkotrajne oblike zapošljavanja.", stoji u Publikaciji.

Rezultati objavljeni u Publikicaji važni su jer pokazuju da većina mladih radnika iako svjesni da je situacija loša i usprkos nezadovoljstvu uvjetima rada ne vide mogućnost promjene stanja. Prijetnje odlaskom/odlazak kako nam Kolak govori, nisu efikasna strategija jer trendovi od kojih bježe sve su izraženiji i u ostatku razvijenih zemalja.

"Mislim da je važno objavljivati rezultate kako bi se pokazalo ostalim mladima da u toj situaciji nesigurnosti, nezadovoljstva i besperspektivnosti nisu sami te da to nije posljedica njihovih “loših odluka” ili individualne mane, već su stvari strukturno uvjetovane da proizvode takve efekte", poručuje on.

Također, naš sugovornik ističe kako ne možemo računati da će poslodavci promijeniti svoj način ponašanja kada je ono uvjetovano konkurencijom kapitalističke logike proizvodnje.

"Privremeno poboljšanje pregovaračke pozicije radnika uzrokovano je prvenstveno odlaskom radne snage iz Hrvatske, a ne dobrom voljom poslodavaca, isto tako, te novostečene “privilegije” se vrlo lako mogu izgubiti, osobito ako su dogovarane na individualnoj razini. Stoga se za temeljitu i trajnu promjenu uvjeta u kojima radimo i živimo možemo izboriti samo ako smo organizirani. Odnosno, mehanizam koji stavlja profit iznad dobrobiti zajednice i pojedinca možemo pokušati zaustaviti jedino kolektivnim djelovanjem. A u globaliziranoj ekonomiji to znači ne samo da moramo premašiti razinu poduzeća, već i razinu države.", zaključuje politolog Kolak.

Anja Zulić
Izvor: Publikacija  "A uvijek se nađe netko tko će raditi za manje"
Foto: Josip Biondić


Još vijesti