Vodič za brucoše #samostalno #prvikoraci #prviposao #napuninovčanik #svezafaks

Krivi su geni? Sve manje onih koji se žele dugo obrazovati

MojFaks | Laganini, 17.01.2017.



Krivi su geni? Sve manje onih koji se žele dugo obrazovati

Iako je privlačno razmišljati o tome postajemo li kao vrsta sve gluplji, znanstvenici upozoravaju da je situacija, unatoč rezultatima istraživanja, kompliciranija i ozbiljnija.

Studija provedena na Islandu dala je znanstvenicima povoda za razmišljanje o trendu "poglupljivanja" ljudi.

Istraživači s deCODE-a, tvrtke iz Reykjavika koja provodi genetska istraživanja, otkrili su da se u periodu od 1910.-1975. godine geni "zaduženi" za predispoziciju za dugogodišnje obrazovanje pojavljuju sve rjeđe, piše The Guardian.

Znanstvenici su koristili bazu podataka dobivenih od više od 100,000 Islanđana kako bi otkrili kako se i koliko često pojavljuju deseci varijacija gena "zaduženih" za želju za obrazovanjem. Otkrili su da se tijekom 65 godina dogodio blagi pad u učestalosti pojavljivanja ovakvih varijacija gena što implicira da je pojedinaca koji su genetski predisponirani za dugogodišnje obrazovanje sve manje.

K tome čini se da su geni odgovorni za obrazovanje povezani s onima za plodnost. Oni koji nose "gene za obrazovanje" u prosjeku imaju manje djece od onih koji ih ne nose u svojim stanicama. Ovo je navelo znanstvenike na zaključak da su bolje obrazovani ljudi rjeđe doprinosili genskom bazenu ove nacije.

Dulji period trajanja obrazovanja i usredotočenost na karijeru nisu jedini razlozi zašto bolje obrazovane osobe obitelj zasnivaju kasnije i imaju manje djece, sugeriraju rezultati istraživanja. Mnogo osoba koje nose gene za dulje obrazovanje napustili su sustav ranije, ali su svejedno u prosjeku imali manje djece od drugih.

"Ne radi se o tome da vas obrazovanje i karijerne mogućnosti sprječavaju u tome da imate više djece", objasnio je voditelji istraživanja Kari Stefansson."Ako ste genski predisponirani za dugogodišnje obrazovanje također ste predisponirani da imate manje djece."

No radi se o zbilja "sitnim" promjenama. Znanstvenici procjenjuju da se radi o padu kvocijenta inteligencije od 0,4 boda svakih deset proučenih godina. Kad bi se uključili svi geni koji utječu na afinitet prema obrazovanju, broj bi se mogao uspeti do 0,3 boda po desetljeću. Unatoč tome, Stefansson vjeruje da bi posljedice ovog trenda mogle biti ozbiljne ako se nastave.

"Kumulativni učinak tijekom vremena imat će dramatičan učinak na gensku predispoziciju za učenjem, a ako se ne pojavi nešto što će zaustaviti ovaj trend, mogao bi imati ozbiljne posljedice za budućnost obrazovanja u našem društvu", rekao je.

Ipak, znanstvenici upozoravaju da i drugi faktori osim genske predispozicije utječu na obrazovanje.

"Postoji mnogo studija koje upozoravaju na trend poglupljivanja naše vrste, ali učinci su zbilja slabi", kaže Melinda Mills, profesorica sociologije s Oxforda. "Obrazovanje koje nam je dostupno, vrijeme za djecu kao i za broj djece uvelike je određeno društvenim i ekološkim prilikama u kojima živimo, a koje nadjačavaju djelovanje gena."

L.B./izvor: The Guardian
foto: Pixabay


genetikaobrazovanjeIslandKari Stefansson



Kako bi poboljšali funkcionalnost stranice, MojFaks koristi kolačiće (cookies). Više o kolačićima pročitajte u uvjetima korištenja.

Slažem se