Je li donedavno uspješnim srednjoškolcima studij ispunio očekivanja - jedno je od pitanja u HRT-ovoj emisiji "Dobro jutro, Hrvatska" koje novinarka postavila studentima Tatjani Matić, Tomislavu Vebleu i Stjepanu Ćurčiću, pišu vijesti HRT-a.
O svom zadovoljstvu studijem u emisiji "Dobro jutro, Hrvatska" pričali su nekadašnji uspješni srednjoškolci Tomislav, Tatjana i Stjepan... izvor: HRT
Tatjana Matić, bivša predsjednica udruge srednjoškolaca Hrvatske, a sada studentica Ekonomskog fakulteta, izjavila je da je zadovoljna studentica i da je za to upravo zaslužno pravovremeno i dobro informiranje o fakultetu. "Bitno je i razmišljanje o tome što želim raditi u idućih više od 40 godina.", kazala je studentica za "Dobro jutro, Hrvatska".
Na pitanje zašto nije upisala PMF kao što je najavila u vrijeme pohađanja srednje škole, rekla je da se ipak odlučila za Ekonomski fakultet, jer je više "društvenjak, nego prirodoslovac". "Znanost i sustavno znanje uvijek me je zanimalo. No mislim da sam negdje na pola - na Ekonomiji ima i brojki, ali je ipak društvena znanost.", kazala je Tatjana.
Tomislav Veble, jedan od uspješnih debatanata u debatnom društvu, a sada student na Filozofskom fakultetu, rekao je da postoji mnogo problema u vezi s funkcioniranjem fakulteta.
"Postoje birokratski problemi, zatim oni koji se tiču zastarjelih programa, metodama koje se koriste. Fakultet nije zadovoljio baš sva moja očekivanja. Međutim, zadovoljan sam odabirom studija općenito. Studiranje u Hrvatskoj, gdje je obrazovanje tako pristupačno, ima jako puno prednosti.", rekao je.
Izvor: Unsplash
Na pitanje što je pristupačno, odgovorio je da se tu radi o plaćanju, besplatnim knjigama u knjižnici, postojanju prostora za učenje itd. Naglasio je da su fakulteti i dalje kod nas među najjeftinijima u Europi, ako ne i u svijetu. Stjepan Ćurčić, predsjednik Hrvatskog studentskog zbora, pri kraju studija na Građevinskom fakultetu, a studira i na Ekonomskom fakultetu, kazao je da ih je oba upisao jer mu je teško bilo s 18 godina odabrati onu profesiju kojom će se baviti cijeli život.
"Mislim da nikada nije kasno za odlučiti se drugačije i promijeniti svoje buduće zanimanje. U američkom sustavu ljudi vrlo rano mijenjaju svoj posao i zanimanje, a mi smo nekako vrlo formalni. Za ono za što se odlučimo većinom to radimo cijeli život, kazao je. No, postoje u posljednje vrijeme pokušaji drugačiji, priča se o cjeloživotnom obrazovanju, školovanju u nekoj kasnijoj dobi, ali mi se čini da još nismo došli na tu razinu da je to toliko prihvaćeno. Studenti koji upišu fakultete najčešće imaju pitanja u vezi sa studiranjem, za studentska prava, za subvencije i kako ih ostvariti. Svakodnevno dobivamo upite studenata. ", izjavio je Čurčić.
Na pitanje što bi odmah promijenili na hrvatskim fakultetima, Tatjana Matić je kazala da je to povezanost s realnim sektorom.
"Čini mi se da naši studenti katkad pet godina provedu na visokoškolskim ustanovama, a onda kao da su iznenađeni stanjem na tržištu rada. Mislim da nam nedostaje povezivanja između realnih primjera i sadašnjih aktualnih situacija.", drži studentica.
Tomislav Veble isto kaže da je studij potrebno primijeniti, treba raditi na praksi. On bi primjerice želio implementirati tehnologiju i opseg kojom se ona koristi vani u studiranju te manjak fizičkih indeksa.
Foto: Darko Ba/MojFaks
Za kraj emisije poručili su brucošima da budu informirani, ali ne i prestrašeni.
Ivana Petrić
izvor: vijesti.hrt.hr.
foto: Darko Ba/MojFaks