Činjenica je da su studenti neprestano izloženi stresu i stresnim situacijama, a u prilog tome idu i brojna istraživanja koja dokazuju da studenti studiranje doživljavaju ― stresno. Studij predstavlja aktivni i turbulentni period života u kojem se rijetko koji student ne suočava sa stresom. S obzirom na sve veću količinu stresa u našim životima, znanstvenici su stres oduvijek smatrali nečim lošim. Vjerovalo se da stres uzrokuje probleme sa srcem, krvnim tlakom, rastom kolesterola, nesanicom i mnoge druge zdravstvene tegobe. No, izgleda da stres ima i drugu, bolju stranu.
Naime, nedavno provedeno istraživanje pokazalo je da stres zapravo može biti vrlo koristan. Sharot je na primjeru studenata pokušala dokazati, odnosno opovrgnuti činjenicu da studenti bolje razmišljaju i brže donose odluke kada su pod stresom.
Naime, studentima je bilo rečeno da će morati održati govor pred velikim brojem ljudi, koji će ujedno biti sniman. S obzirom na to da javni nastup pred velikim brojem ljudi većini studenata predstavlja vrlo stresni događaj, kod njih su se počele događati promjene. Porasla im je razina kortizola u krvi, a otkucaji srca bili su mnogo brži nego inače.
Promjene u mozgu utječu na brže razmišljanje
Kako donosi BBC, kada se nađemo u stresnoj situaciji, kod nas je potaknuta određena fiziološka promjena koja uzrokuje prepoznavanje i brže reagiranje na novonastali (ili tek potencijalni) problem.