Najčešće pogreške koje rade svi studenti (i kako ih spriječiti ili ispraviti)

Netko je na Quori postavio pitanje "Koje su najčešće pogreške koje rade studenti?", a najbolji odgovor stigao je od jednog profesora računalnih znanosti.

Slabija inačica "sindroma varalice"

U današnjem svijetu koji je uvelike protkan korištenjem društvenih mreža, studenti najčešće vide uljepšanu i bolju stranu svih svojih prijatelja i njihovih života – ne samo akademskog uspjeha nego i slobodnog vremena, obiteljskog života, romantičnih veza i td. Studenti s top-fakulteta mogu dobiti dojam da njihovim prijateljima sve u životu ide od ruke, da su u svemu izvrsni zbog čega bi mogli posumnjati u svoje kvalitete pa čak i pomisliti da su greškom upali na fakultet. Sličan sindrom dokumentiran je u recentnom članku objavljenome u New York Timesu: Samoubojstvo na kampusu i pritisak savršenstva.

I dok jedan dio ovog problema može ležati u snazi društvenih mreža, jednim dijelom radi se o ljudskoj prirodi. Ljudi često uljepšavaju trenutnu situaciju u kojoj se nalaze, jednako online kao i offline. Tvoj kolega koji sjedi kraj tebe na predavanju možda će malo uljepšati realno stanje u indeksu ako ga pitaš koji mu je prosjek ocjena, a cimer će ti vjerojatno uljepšati priču o gadnom prekidu s curom tako što će ti ispričati neku "lovačku" o najnovijem osvajanju.  Sve ovo stavlja na kušnju samopouzdanje studenata i uzrokuje u njima osjećaj manje vrijednosti koji može ostaviti teške posljedice na senzibilnije i labilnije pojedince.

Pasivno primanje poduke na fakultetu

S druge strane, postoje studenti koji imaju preosobnu i iskrivljenu predodžbu o fakultetu i studiranju. Možda zbog prijašnjih uspjeha, a možda iz drugih razloga imaju osjećaj da je iskustvo studiranja tu samo za njih i služi samo njima. Neki su možda odrasli u okolini u kojoj su uvijek bili u središtu pažnje i nisu nikada iskusili istinski poraz ili neuspjeh. Ovakvi studenti često imaju personaliziranu viziju toga kako bi kolegiji i studij trebali izgledati, a ako podbace na studiju imaju tendenciju prebacivanja odgovornosti na druge ("pitanja na ispitu su bila jako čudna", "objašnjenje semestralnih obaveza nije dovoljno jasno", "profesor ne objašnjava dobro").

Ovi studenti misle da ih zaposlenici fakulteta moraju poučavati i educirati dok su oni pasivni jer ne razumiju koncept učenja kao proaktivnog ponašanja.

Strah od profesora

Profesor Zhao kaže da nakon predavanja ili tijekom konzultacija zbilja voli popričati sa studentima "u četiri oka", no često se susreće sa studentima koji vjeruju da profesori ne žele imati posla s njima, barem ne više no što je to silabusom propisano. Neki studenti profesore vide kao prezaposlene, a drugi kao rezervirane i nedruštvene. Boje se doći na konzultacije, a na predavanjima se libe postavljati pitanja u strahu da ih profesori ne uvrijede ili ismiju što je pogrešno i loše.

Svakom studentu nude se brojne mogućnosti od kojih neke neće biti očigledne nego će zahtijevati inicijativu s njegove strane. Bez obzira radi li se o raspravi nakon predavanja, sudjelovanju na projektu, ljetnoj školi, terenskoj nastavi, pisanju članaka, honorarnih poslova – studenti moraju biti proaktivniji u svojim prohtjevima i slobodno pitati profesore za pomoć i da ih uključuju. Ovo je posebno važno za studentice koje su često povučenije i sramežljivije pa se još i manje bore za sebe i svoj studentski angažman.

Loša organizacija vremena

Radi se o uobičajenom problemu koji ne muči samo i isključivo studente, ali upravo u ovom životnom periosu ima najsnažniji utjecaj ili posljedice. Čak i najbolji učenici često podcijene težinu kolegija i studijskog programa. Ovo posebno vrijedi za inteligentne studente koji se često provlače kroz obaveze bez ikakvog planiranja jer se pouzdaju u svoju sposobnost da brzo usvajaju gradivo.

Neizbježno je da će svakome trebati dobar plan i samodisciplina da se izbori sa studijem do kraja: kako semestri odmiču, studij je sve teži, a ukoliko nastavite odugovlačiti s obavezama i učenjem – mogli biste upasti u velike probleme. Profesor Zhao da se u ovo uvjeri svake godine kad stignu novi brusoši. Predaje kolegij "Operativni sustavi" koji se sastoji od teorije, ali i projekta koji moraju realizirati do kraja semestra. Projekti su toliko teški da se studenti s njima muče čak i kad započnu s rješavanjem prvoga dana predavanja, a kampanjci koji se odluče uhvatiti u koštac s tim zadatkom 4-5 dana prije roka predaje osuđeni su na propast.

Ostale odgovore pročitajte ovdje.

L.B./izvor: Quora
foto: Shutterstock