facebook,
whatsapp
Hauser je zaposlenik Fakulteta zdravstvenih studija od njihovog osnutka, ali veći dio radnog vremena provodi u KBC-u Rijeka, gdje je i voditelj odjela intenzivne njege na Zavodu za gastroenterologiju, a za odluku da se javi na natječaj za dekansku funkciju bio je presudan tim ljudi oko njega. Kao glavni motiv ističe nezadovoljstvo procesom edukacije mladih liječnika.
“Smatrali smo da nastavni proces nije dobar i da trebamo odraditi određene pomake. Medicina je specifična po tome što je dihotomna, jer ima predklinički i klinički dio. To je naravno jedan fakultet, ali u stvarnosti smo dosta razdvojeni što ponekad otežava pravu suradnju po pitanju nastave, znanosti i drugih projekata. Svi dekani našeg fakulteta koji dolaze pri vrhu prioriteta imaju cilj – moramo povezati kliniku i predkliniku. To je i moj cilj koji ću nastojati postići s timom svojih suradnika. Glavni je motiv unapređenje procesa nastave i posvećivanje cjelokupnog tog procesa našem konačnom proizvodu, a to je doktor medicine koji mora biti samostalan i spreman da po dobivanju diplome koja je bila prošli tjedan izađe na teren i krene samostalno raditi što nije lako”, govori Hauser.
Prema riječima novog dekana, fakultet se nije na vrijeme transformirao da studentima osigura neometani ulazak u svijet rada.
“Postoji rad uz nadzor koji koristi dio liječnika i pokazalo se to dosta dobrim. Radi se o završenim studentima koji dolaze u bolnice ili domove zdravlja i rade s nekim drugim te se nakon nekog vremena odlučuju na specijalizaciju. To je dobar nadomjestak, međutim dio ipak ide odmah na specijalizacije i nema prijelaznog perioda između fakulteta i bolnice što nedostaje. Naši studenti u anketama pokazuju nespremnost za ono što ih očekuje”, govori novi dekan u razgovoru za Novi list.
Uspostavljanje \'shadowing\' sustava
“Želja nam je promijeniti dosadašnji način kliničke nastave. Sada studenti jutro provode na predavanju, nakon čega slijedi poluteoretski seminar i onda idu na vježbe koje traju dva do tri sata dnevno gdje mi onda u vježbovnim grupama nešto s njima radimo. Te grupe su prevelike, studenti su prekratko u kontaktu s pacijentima i to nije dovoljno. Pored toga dok su studenti s nama imamo i brojne kliničke obaveze i oni se osjećaju zapostavljeno. Nemamo tri sata vremena posvetiti se studentu i s njim nešto raditi. Medicina je specifična po tome što je to vrlo praktična disciplina, skoro se može reći zanat. Morate savladati određenu teoriju, ali teorija bez prakse u medicini ne znači ništa. Ne možete biti liječnik ako niste savladali praktične vještine i to je ono što nam nedostaje. Cilj je takozvani »shadowing« sustav, odnosno da svaki nastavnik ima jednog ili dva studenta koji ga prate i skupa s njim rade. Time će nastavnici dobiti pomoć u obavljanju određenih poslova koje su inače radili stažisti, a studenti će imati kvalitetniju, sadržajniju i korisniju edukaciju”, smatra Hauser.
Pandemija COVID 19 otežala je praktični dio nastave, jer čitav ljetni semestar studenti nisu mogli boraviti u bolnici. No, pokazalo se i da su online predavanja korisna. Student može dobiti snimljeno predavanje i pogledati ga kad želi, a to vrijeme predavanja u budućnosti se može bolje iskoristiti u praktičnom radu, na čemu će i biti fokus novog dekana.
Čitav intervju možete pročitati ovdje.
