Vodič za brucoše #samostalno #prvikoraci #prviposao #napuninovčanik #svezafaks

Pitali smo dvije profe kako da učimo dok svijetom hara korona?! Prvo su priznale: 'I nama nastavnicima sve je ovo novo...'

MojFaks | Nakon predavanja, 20.03.2020.



Pitali smo dvije profe kako da učimo dok svijetom hara korona?! Prvo su priznale: 'I nama nastavnicima sve je ovo novo...'

Online predavanja trajat će minimalno do 19. travnja. Prepušteni uglavnom sebi samima, mnogi studenti pitaju se – kako je moguće u ovo vrijeme kad se cijeli svijet bori protiv pandemije koronavirusa nastaviti sa svim obavezama ljetnoga semestra...

S obzirom da je nekolicina studenata proteklih dana izrazila zabrinutost oko toga kako je uopće moguće ostati koncentriran i imati volju za učenjem kada cijeli svijet brine zbog pandemije virusa o kojemu se jako malo zna, zamolili smo voditeljice Savjetovališta za studente Filozofskoga fakulteta u Zagrebu da za studente izdvoje detaljnije savjete koji će im pomoći da se naviknu ne samo na učenje u ovo vrijeme obilježeno izvanrednom situacijom. 

...Treba li 'ZAMRZNUTI' ovaj semestar? Studentica zagrebačkog fakulteta tvrdi: Ponašati se kao da je sve normalno je – nerealno!...


Iz Savjetovališta za studente Filozofskog fakulteta, zajednički su nam odgovorile izv. prof. dr. sc. Nina Pavlin-Bernardić, predstojnica Katedre za školsku psihologiju, Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu i dr. sc. Vanja Putarek, asist., Katedra za školsku psihologiju, Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu.  


Je li "normalno" praviti se da je sve "normalno"?


"Oko nas se događaju stvari za koje je razumljivo da su studentima zabrinjavajuće, da su nešto nad čime nemaju kontrolu i da im to odvlači pozornost od učenja. Teško je u ovakvim okolnostima, u kojima smo s jedne strane u izvanrednoj situaciji, a s druge se iznenada promijenio i način poučavanja, biti idealno koncentriran na obaveze u okviru studija. Kao nastavnici to sasvim razumijemo, a i nama je uostalom ta situacija nova", kazuju nam.

...POTVRĐENO: Fakulteti ostaju zatvoreni još NAJMANJE 30 dana...


Za koncentraciju i održavanje fokusa je bitno maknuti distraktore iz svoje okoline: u ovom slučaju je to velika izloženost medijima, koja kod studenata sigurno povećava osjećaj nesigurnosti i nedostatka kontrole. To naravno ne znači biti neupućen u zbivanja, ali za vrijeme dijela dana koji se odnosi na rad na fakultetskim obavezama treba isključiti sve distraktore: televiziju, gledanje različitih portala na internetu, društvene mreže, stalne poruke od prijatelja, prosljeđivanje poruka kojima smo zasuti po cijele dane i većinom se odnose na virus COVID-19 i slično. Bitno je povratiti osjećaj kontrole barem nad dijelom događaja koji nam se zbivaju, a planiranje svog dana i posvećivanje vremena fakultetskim obavezama bez stalnog odvraćanja pažnje na druge informacije omogućuje upravo to: vraćanje barem dijela osjećaja kontrole nad svojim životom. 

"Nastava online putem odvija se vrlo uspješno, unatoč tome što je naravno potrebna prilagodba na nju i od strane nastavnika, ne samo studenata. I jednima i drugima je to novo, no u procesu smo stalnog učenja na nove tehnologije i kvaliteta ovakvog poučavanja s vremenom može biti još samo bolja. Ono što je bitno je da studenti redovito prate online nastavu i izvršavaju svoje obaveze vezane uz nju. Također, ne trebaju se sustezati od postavljanja pitanja ukoliko im nešto nije jasno. Naravno da nije isto slušati predavanja u fakultetskim dvoranama i komunicirati s nastavnikom za vrijeme njih i slušati unaprijed snimljena predavanja sa svog računala. Komunikacija uživo ima nezamjenjive prednosti. Stoga nastavnicima treba poslati svoja pitanja pravovremeno", napominju naše sugovornice.

Stoga, ukoliko imate neke brige u vezi daljnjeg odvijanja nastave ili načina vašeg izvršavanja obaveza, kao i sugestije nastavniku kako bi održavanje online nastave bilo još kvalitetnije, nemojte se suzdržavati komunicirati s nastavnikom o tome. 

...Inače na faksu gljivite po cijeli dan, a sada? Evo koliko STVARNO vremena studenti potroše na online predavanja...


U situaciji kao što je trenutna epidemija lošu koncentraciju uzrokuju i različite brige oko virusa COVID-19, poput briga za vlastito zdravlje i život, kao i zdravlje i život bližnjih. Brige, kao jedan od aspekata anksioznosti, svatko od nas doživljava gotovo pa svakodnevno i više ili manje uspješno se nosi s njima, ali u trenutnoj izvanrednoj situaciji brige mogu biti vrlo intenzivne, ometajuće i uznemirujuće. One često uključuju pitanje koje počinje riječima 'Što ako…?', a na to pitanje je teško ili čak nemoguće odgovoriti, a odgovori do kojih dođemo samo su naša predviđanja koja nam daju lažno osjećaj sigurnosti i kontrole te nas privremeno mogu smiriti. Međutim, jedno 'što ako' pitanje vodi drugome pa trećemu, desetomu i tako dalje, što nas ipak u konačnici ne smiri nego uznemiri. Ponekad mislimo da će nas brige štititi i pripremati za moguće buduće probleme. Ponekad čak možemo pomisliti i da će stvari krenuti loše ako ne brinemo te zato iracionalno zaključimo da je briga u redu i da je za nas najbolje predviđati najgore scenarije. Dakle, brigama nastojimo unijeti osjećaj sigurnosti i kontrole u situacije u kojima se nikakva sigurnost i kontrola ne mogu jamčiti. 


Razdvojiti produktivne i neproduktivne brige


Stoga je za nošenje s brigama važno za početak primijetiti koje brige nam padaju na pamet i zapisati ih. Za svaku od tih brigama možemo vidjeti koliko je ona produktivna (tj. koliko na nju možemo uistinu utjecati; npr. možemo utjecati na to kako ćemo organizirati dan, što ćemo raditi, pridržavanje uputa stručnjaka vezanih uz COVID-19), a koliko je neproduktivna (tj. koliko na nju ne možemo utjecati; npr. što će se dogoditi ako se ova situacija nastavi, što ako se moji roditelji razbole). Za neproduktivne brige bilo bi korisno da ih zapisujemo jednom na dan na papir ili računalo, a ne da samo razmišljamo o njima, i da ih zapisujemo i mislimo o njima u određenom vremenskom intervalu, primjerice 20 minuta. Odredimo neko vrijeme u danu koje će nam biti jednako za svaki dan kada ćemo brinuti o raznim brigama koje nas muče. 

...Provjerili smo kako studenti 'slušaju' predavanja od kuće: Materijali su tu, ali što je s praksom?...


Kada nam bilo kada tijekom dana brige padnu na pamet, sjetimo se da u tom trenutku nije vrijeme za 'brinjenje' i zapisivanje briga, da ćemo to napraviti kada dođe tih naših 20 minuta. Tako primjerice, kada učimo i padaju nam pritom na pamet brige, sjetimo se da tada nije vrijeme za 'brinjenje' i da ćemo se tim brigama vratiti kasnije.

Tehnike relaksacije


Kada je anksioznost koja nas preplavi intenzivna, možemo primijeniti i tehnike relaksacije (opuštanja), poput abdominalnog (dubokog, 'iz trbuha') disanja. Disanjem se tijelo opskrbljuje kisikom (prilikom udisanja) i uklanja ugljikov dioksid iz tijela (prilikom izdisanja). Razmišljajući o bolesti, možemo osjetiti pojačanu uznemirenost te disati ubrzano i plitko (gornjim dijelom tijela, 'iz prsa'). Ubrzano i plitko disanje može dovesti do neravnoteže u razini kisika i ugljikovog dioksida. Abdominalno disanje dovodi do uravnoteženja razine kisika i ugljikovog dioksida, usporavanja rada srca te se osoba osjeća opuštenije. Osim toga, tijekom abdominalnog disanja koncentriramo se na pravilno disanje pa ne stignemo misliti na izvore briga. Abdominalno disanje se provodi na sljedeći način: osoba duboko udiše kroz nos četiri sekunde, zatim drži zrak dvije sekunde i izdiše šest sekundi. Važno je da opustimo čeljust (ne drži zube čvrsto stisnutima), da izdisaji traju dulje od udisaja, te, ako je moguće, da sjednemo i smjestimo se što udobnije. Kako bismo lakše pratili disanje 'iz trbuha', možemo staviti jednu ruku na trbuh, a drugu na prsa. 

Još jedna od tehnika relaksacije koja se može primijeniti s ciljem smanjivanja uznemirenosti je vizualizacija (zamišljanje) neke scene u kojoj se osoba osjeća mirno, opušteno i ugodno (npr. osoba može zamisliti zalazak sunca na plaži tijekom ljeta, uz zvuk mora i ljeskanje sunca na laganim valovima). Važno je da scenu zamislimo sa što više detalja i da se pokušamo koncentrirati na što više različitih dijelova scene.

"Važno je da u ovoj izvanrednoj situaciji pokušamo uvesti rutinu, razmišljati i baviti se stvarima nad kojima imamo kontrolu te pokušati naučiti kako se nositi sa stresom i anksioznošću", poručile su naše Pavlin-Bernardić i Putarek za kraj. 

A.Z.
foto: Shyntartanya via Shutterstock


učenjesavjetikoronavirusepidemijaonline nastavaFFZGprofesorice



Kako bi poboljšali funkcionalnost stranice, MojFaks koristi kolačiće (cookies). Više o kolačićima pročitajte u uvjetima korištenja.

Slažem se