facebook,
whatsapp
Domski odbor doma Cvjetno naselje proveo je anketu među zagrebačkim studentima u vezi kvalitete hrane u menzi te zadovoljstva istom. U anketi je sudjelovao 661 ispitanik, od čega su gotovo 70% činile studentice. Studenti četvrte godine fakulteta čine najveći broj ispitanih te su u velikoj mjeri stanovnici doma.
Više puta dnevno u menzi jede 44,8% ispitanih studenata dok njih 24,8% objeduje u menzi samo jedanput dnevno. Najmanji broj je onih koji odlaze u menzu samo nekoliko puta mjesečno, njih 9,1%.
Mesni meni je definitivno pobjednik ankete jer čak 87,7% studenata bira upravo njega, dok se za vegetarijanski odlučuje samo 12,3% studenata. Potpuno zadovoljno hranom u menzi je tek 29 ispitanika dok njih 274 je, mogli bismo reći, donekle zadovoljno hranom. Većina smatra da bi u menzi trebalo biti više svježeg voća te raznolikiji izbor povrća za prilog. Isto tako, studenti smatraju da treba smanjiti ponudu prženih obroka, a gotovo su podijeljeni oko toga treba li povećati vegetarijanski meni.
Gotovo 80% studenata misli da su porcije u menzi optimalne, dok ih 12,9% smatra da su premalene i samo njih 7,3% da su prevelike. Ispitanici najčešće bacaju prilog (45,5%), potom salatu (12,1%), meso (10,3%), juhu (7,7%) i kruh (3,2%). 18% ispitanika nikada ne baca hranu, a nitko nije odgovorio da baca voće. Na pitanje zašto bacaju hranu, većina studenata je odgovorila da je razlog jer im se ne sviđa kako je pripremljena. Prevelika porcija je razlog bacanja hrane za 27,5% studenata, a njih 5,3% baca hranu jer je prezačinjena.
...Studenti ocijenili menze: Ne žele jesti UVIJEK ISTO ni da im tete račun zaokružuju na VIŠI iznos...
U velikom postotku studenti su zadovoljni čistoćom pribora za jelo. Ono što sami predlažu kao obrok za doručak jesu kajgana, palačinke, naresci salama i sir, kuhane kobasice te napominju da bi kod doručka trebale biti dostupne papirnate vrećice ako bi si netko ponio burek za van i sl. Za ručak uglavnom predlažu mahune na salatu, odrezak od tune, piletinu na meksički, pljeskavicu sa sirom, puretinu na žaru, kuhano meso, veganske lazanje i dr. Kada je riječ o večeri, tu žele da se griz poslužuje duže te predlažu heljdu, proso, mliječne proizvode, juhu... K tome, većina studenata podržava ideju da se uvede mogućnost kupnje plastičnih posudica kojima bi se olakšalo iznošenje hrane, odnosno, mogućnost "hrane za van".
No, bilo je i prijedloga da se uvede metalni pribor u slastičarnicu kako bi se mogao više puta koristiti što bi automatski smanjilo troškove nabave plastičnog pribora.
Anketa je zaključena prijedlozima studenata koje su mogli samostalno napisati. Čitajući komentare vidi se da studenti zaista žele manje pohanog mesa, manje masnu hranu, više voća te ne prekuhano tijesto.
"Smatram da je najbitnije da se smanji količina masti koja se koristi pri pečenju. Također da se ne koristi isto ulje za peći meso i primjerice pohani sir (pa jedno pokupi okus drugog) te da se malo više rotiraju jela, a ne da je svaki dan praktički sve isto. I naglasiti kuharima da ako je nešto bezukusno da dodavanje kile soli u to neće pomoći te da postoje i drugi začini", glasi jedan od komentara.
Studenti upozoravaju da je tjestenina često prekuhana i da postoje i druge vrste voća od često serviranih jabuka, banana i povremeno serviranih mandarina i naranči. Dosta studenata spominje da bi trebalo biti više piletine te manje tjestenine i krumpira. Isto tako, upozoravaju da su neki od studenata alergični na određenu hranu pa da ju nije baš dobro "miješati" kako to imaju običaj činiti u menzi.
"Grah varivo nije grah varivo ako u njemu nađem tjestenine, onda je to grah s tjesteninom. Studenti imaju razne alergije i bolesti. Evo, i ja imam i jako je teško uopće u menzi naći nešto što smijem pojesti, a stvari još otežavaju nedefinirani obroci pa bi se mogle korištene namirnice pri kuhanju navesti na meniju. Općenito nedostaje zdravije hrane i sve je pohano i rađeno sa zaprškom, kruh, tjestenina na sve strane, a u zadnje vrijeme se toliko povećao broj ljudi oboljelih od celijakije i intolerantnih na gluten. Ima ljudi i s raznim alergijama, i svi bi voljeli znati što zapravo jedemo", komentirao je jedan od ispitanika.
U razgovoru s predsjednicom Domskog odbora doma Cvjetno naselje, Patricijom Gerbec, saznajemo da Odbor misli da bi se takve ankete trebale provoditi češće. Kaže da se stanari nisu žalili na menzu, ali su odlučili napraviti anketu zbog brojnih komentara studenta koje čuju.
"Konkretno, sami stanari se nisu žalili, ali čujemo komentare i vidimo studente kako se ponašaju u menzi. Isto tako smatramo da bi pod obavezno dva puta godišnje trebali provoditi istu kako bi zadržali, odnosno poboljšali standard i kvalitetu same prehrane jer nam je i zadatak djelovati u ime stanara studentskog doma Cvjetno naselje", kazala nam je Patricija.
Nadamo se da će se rezultati ankete uzeti u obzir kako bi studenti jeli što zdraviju i kvalitetniju hranu jer ipak hrana je vrlo bitan dio života svakog čovjeka pa tako i studenata. Osobito je bitno za one u domu koji nemaju prilike u vlastitoj kuhinji pripremiti željeni obrok.
Ivana Petrić
foto: privatna arhiva
Foto: privatna arhiva
Više puta dnevno u menzi jede 44,8% ispitanih studenata dok njih 24,8% objeduje u menzi samo jedanput dnevno. Najmanji broj je onih koji odlaze u menzu samo nekoliko puta mjesečno, njih 9,1%.
Uglavnom konzumiraju mesni meni i smatraju da bi izbor hrane trebao biti raznolikiji
Mesni meni je definitivno pobjednik ankete jer čak 87,7% studenata bira upravo njega, dok se za vegetarijanski odlučuje samo 12,3% studenata. Potpuno zadovoljno hranom u menzi je tek 29 ispitanika dok njih 274 je, mogli bismo reći, donekle zadovoljno hranom. Većina smatra da bi u menzi trebalo biti više svježeg voća te raznolikiji izbor povrća za prilog. Isto tako, studenti smatraju da treba smanjiti ponudu prženih obroka, a gotovo su podijeljeni oko toga treba li povećati vegetarijanski meni.
Izvor: Rezultati ankete Domskog odbora doma Cvjetno naselje
Gotovo 80% studenata misli da su porcije u menzi optimalne, dok ih 12,9% smatra da su premalene i samo njih 7,3% da su prevelike. Ispitanici najčešće bacaju prilog (45,5%), potom salatu (12,1%), meso (10,3%), juhu (7,7%) i kruh (3,2%). 18% ispitanika nikada ne baca hranu, a nitko nije odgovorio da baca voće. Na pitanje zašto bacaju hranu, većina studenata je odgovorila da je razlog jer im se ne sviđa kako je pripremljena. Prevelika porcija je razlog bacanja hrane za 27,5% studenata, a njih 5,3% baca hranu jer je prezačinjena.
...FOTO Top 5 jela iz hrvatskih menzi: Ovo su NAJOMILJENIJI obroci koje studenti s guštom počiste s tanjura...
...Studenti ocijenili menze: Ne žele jesti UVIJEK ISTO ni da im tete račun zaokružuju na VIŠI iznos...
U velikom postotku studenti su zadovoljni čistoćom pribora za jelo. Ono što sami predlažu kao obrok za doručak jesu kajgana, palačinke, naresci salama i sir, kuhane kobasice te napominju da bi kod doručka trebale biti dostupne papirnate vrećice ako bi si netko ponio burek za van i sl. Za ručak uglavnom predlažu mahune na salatu, odrezak od tune, piletinu na meksički, pljeskavicu sa sirom, puretinu na žaru, kuhano meso, veganske lazanje i dr. Kada je riječ o večeri, tu žele da se griz poslužuje duže te predlažu heljdu, proso, mliječne proizvode, juhu... K tome, većina studenata podržava ideju da se uvede mogućnost kupnje plastičnih posudica kojima bi se olakšalo iznošenje hrane, odnosno, mogućnost "hrane za van".
No, bilo je i prijedloga da se uvede metalni pribor u slastičarnicu kako bi se mogao više puta koristiti što bi automatski smanjilo troškove nabave plastičnog pribora.
Domski odbor smatra da bi se takva anketa trebala provoditi češće
Anketa je zaključena prijedlozima studenata koje su mogli samostalno napisati. Čitajući komentare vidi se da studenti zaista žele manje pohanog mesa, manje masnu hranu, više voća te ne prekuhano tijesto.
"Smatram da je najbitnije da se smanji količina masti koja se koristi pri pečenju. Također da se ne koristi isto ulje za peći meso i primjerice pohani sir (pa jedno pokupi okus drugog) te da se malo više rotiraju jela, a ne da je svaki dan praktički sve isto. I naglasiti kuharima da ako je nešto bezukusno da dodavanje kile soli u to neće pomoći te da postoje i drugi začini", glasi jedan od komentara.
Foto: privatna arhiva
Studenti upozoravaju da je tjestenina često prekuhana i da postoje i druge vrste voća od često serviranih jabuka, banana i povremeno serviranih mandarina i naranči. Dosta studenata spominje da bi trebalo biti više piletine te manje tjestenine i krumpira. Isto tako, upozoravaju da su neki od studenata alergični na određenu hranu pa da ju nije baš dobro "miješati" kako to imaju običaj činiti u menzi.
...Dobila alergiju od tunjevine u pilećem paprikašu: Studentica Mia želi promijeniti obroke u hrvatskim menzama...
"Grah varivo nije grah varivo ako u njemu nađem tjestenine, onda je to grah s tjesteninom. Studenti imaju razne alergije i bolesti. Evo, i ja imam i jako je teško uopće u menzi naći nešto što smijem pojesti, a stvari još otežavaju nedefinirani obroci pa bi se mogle korištene namirnice pri kuhanju navesti na meniju. Općenito nedostaje zdravije hrane i sve je pohano i rađeno sa zaprškom, kruh, tjestenina na sve strane, a u zadnje vrijeme se toliko povećao broj ljudi oboljelih od celijakije i intolerantnih na gluten. Ima ljudi i s raznim alergijama, i svi bi voljeli znati što zapravo jedemo", komentirao je jedan od ispitanika.
U razgovoru s predsjednicom Domskog odbora doma Cvjetno naselje, Patricijom Gerbec, saznajemo da Odbor misli da bi se takve ankete trebale provoditi češće. Kaže da se stanari nisu žalili na menzu, ali su odlučili napraviti anketu zbog brojnih komentara studenta koje čuju.
Foto: M.Trbuščić/arhiva MojFaks
"Konkretno, sami stanari se nisu žalili, ali čujemo komentare i vidimo studente kako se ponašaju u menzi. Isto tako smatramo da bi pod obavezno dva puta godišnje trebali provoditi istu kako bi zadržali, odnosno poboljšali standard i kvalitetu same prehrane jer nam je i zadatak djelovati u ime stanara studentskog doma Cvjetno naselje", kazala nam je Patricija.
Nadamo se da će se rezultati ankete uzeti u obzir kako bi studenti jeli što zdraviju i kvalitetniju hranu jer ipak hrana je vrlo bitan dio života svakog čovjeka pa tako i studenata. Osobito je bitno za one u domu koji nemaju prilike u vlastitoj kuhinji pripremiti željeni obrok.
Ivana Petrić
foto: privatna arhiva
