Već si registriran?
Logiraj se!
Još se ne znamo?
Registriraj se!
Sa svojim korisničkim računom možeš sudjelovati u grupi svojeg fakulteta, skidati skripte, pratiti ispitne rokove. Sadržaj portala bit će prilagođen tvojim postavkama.
Rezultati pretrage za pojam: iskon
Libra - O Hara klub (Split)
Objavljeno 27.12.2011.
Datum i vrijeme održavanja eventa: 30.12.2011. 22:30
Black Light - LEMON BAR & CLUB (Zagreb)
Objavljeno 21.12.2011.
Datum i vrijeme održavanja eventa: 23.12.2011. 22:00
Klape u Spaladiumu 2011 - Spaladium (Split)
Objavljeno 24.10.2011.
Datum i vrijeme održavanja eventa: 25.11.2011. 20:00
Klapa Libar - Q Bar (Zadar)
Objavljeno 02.05.2011.
Datum i vrijeme održavanja eventa: 07.05.2011. 20:00
unutarnje trgovinsko poslovanje za ispit
Objavljeno 20.02.2011.
1. što je intezivan način distribucije
-način distribucije kada želimo da roba dođe do što više kupaca
1. koja je razlika rabata i naturalnog popusta
- rabat je popust koji se daje kupcu na količinu kupljene robe ili za vjernost i slično, a naturalni popust je npr. Kad kupimo 2 komada i treći dobijemo na poklon.
2. kasa sconto
- popust koji se daje na plaćanje prije roka dospijeća
3. kod ispitivanja kakvoće uzorka kupac se smije pozivati na ranije kupljene količine
TOČNO !
4. fixni troškovi skladištenja nemaju većeg utjecaja na maržu
TOČNO-NETOČNO
5. koja su 3 oblika kooperacije u nabavi trgovine na malo
6. što je prijevozna funkcija ambalaže
7. koji su dokumenti pri ulazu robe u skladište
- PRIJEVOZNI DOKUMENTI
- SKLADIŠNA PRIMKA
- SKLADIŠNICA
- KOMISIJSKI ZAPISNIK (ako je potreban)
8. dokumenti koji prate robu iz skladišta
- OTPREMNICA
- DOSTAVNICA
- MEĐUSLKADIŠNICA
- INTERNA POVRATNICA
9. koje je to tržište dobavljača
10. da li niža fakturna cijena znači i niža nabavna cijena
11. što je neto marža
- marža nakon što smo podmirili sve troškove, odns. Neto dobit
12. tko prema zakonu RH mora voditi podatke o stanju robe
13. trošak konverzije
- troškovi oplemenjivanja, obrade, dorade ili prerade trgovačke robe u skladištu trgovačkog poduzeća
14. DVO, što je i da li je bitan za kupca
- to je dužničko vjerovnički odnos, a bitan je za kupca jer ako kupac zakasni s plaćanjem dužan je platiti naknadu.
15. 3 uvjeta za akcijsku cijenu
- kada se želi povećati količina prodaje
- stjecanje diskontnog imidža prodavaonice
- povećanje prodaje i ostalih artikala u ponudi
- radi isteka roka trajanja
16. ŠTO JE OPTIMALAN ASORTIMAN
- korigiramo i kontroliramo pomoću category managementa suradnjom proizvođača i trgovca u maloprodaji
18. 3 proizvoda kod kojih je rabat uključen u maloprodajnu cijenu
- NOVINE, BONOVI I CIGARRETE
19.paritet i opcija ponude
- paritet- transportne klauzule,
- opcija – dan do kojeg vrijedi ponuda
20. kanali distribucije
- PROIZVOĐAČ-KUPAC
- PROIZV.-TNM-KUPAC
- PROIZ.-TNV-TNM-KUPAC
- PROIZ.-AGENT-TNV-TNM-KUPAC
21. NAČINI DISTRIBUCIJE
-intezivna
- selektivna
- ekskluzivna
22. ambulantna prodaja
- pokretna prodavaonica, zatvoreno motorno vozilo, plovni objekt za prodaju na malo
23. GORNJA GRANICA NABAVNE CIJENE
- pokriveni troškovi + određena zarada
24. PERSONALNA PRODAJA
- akvizicijska (od vrata do vrata)
-putem telefona
-tržnica na malo
-kiosci i klupe
-ambulantna
25. CATEGORY MANAGEMENT
- odlučuje koje robne skupine i po kojim kriterijima rasporediti unutar prodavaonice i prezentirati.
26. PRODAJNA FUNKCIJA AMBALAŽE
- ambalaža je tihi prodavač
UPORABNA FUNKC. AMBALAŽE- da zaštiti robu i omogući njenu prodaju
27. KOMISIONIRANJE ROBE U SKLADIŠTU
- je aktivnost kojom se obavlja realizacija robe za isporuku te kompletiranje pošiljke prema pristiglim zahtjevima
28. 3 NAČINA OSIGURANJA PRODAJNE SPREMNOSTI U TRGOVAČKOM PODUZEĆU
- izborom, količinom i kvalitetom prodaje zadovoljiti potrebe kupaca
29. PASIVNE ZONE U PRODAVAONICI
- lijeva strana
-uglovi
-donji dijelovi polica
30. AKTIVNI DIJELOVI PRODAVAONICE
- desna strana
- oko blagajne
- mjesta na policama u razini pogleda
31. PRIVATNE TRGOVAČKE MARKE ( ZA KOJE PROIZVODE SU PRIKLADNE)
- prikladne su za proizvode kod kojih kupci nisu selektivni
32. JIT(just in time)
- isporuka točno na vrijeme, postiže se usklađivanjem kapaciteta u kanalu distribucije.
33. QR ( quick responde)
- brzo reagiranje na pristigle narudžbe
34. NAČINI ODREĐIVANJA CIJENA NOVIH PROZVODA
- pobiranja vrhnja
- način penetracije
35. STUPANJ ISKORIŠTENOSTI SKLADIŠNOG PROSTORA
- izračunava se odnosom količine uskladištene robe i kapaciteta skladišta kao zbroja svih površina za smještaj robe.
36. DANI VEZIVANJA I KOEFICIENT OBRTAJA ZALIHA, DA LI SU POVEZANI I MOGU LI SE ISTODOBNO MAXIMIZIRATI
- povezani su zato što dani vezivanja pokazuju koliko se puta neke zalihe pretvaraju u novac. Nije ih moguće istodobno maximizirati jer su obrnuto proporcionalne. ( veći dani vezivanja zalihe se manje puta obrću)
37. POLITIKA IZBORA DOBAVLJAČA
- ulazi u operativne zadatke nabavne službe
38. NARUDŽBA OBVEZUJE
- uvijek kupca
39. KADA SE RADI INVENTURA
- otvaranje poslovnice
- kraj poslovne godine
- primopredaja funkcije
- stečaj
40. MERCHANDISING (unaprjeđenje prodaje)
- sve one stvari koje radimo na prodajnom mjestu kako bi naš proizvod doveli u opasnost da bude kupljen
41. PREDATORSKE CIJENE
- cijene ispod nabavne da bi se izbacila konkurencija
42. SUPSTITUT
- je zamjenski proizvod i on odbija kupnju drugog proizvoda
43. KOMPLEMENTAR
- povlači za sobom još jedan proizvod, npr. Kava – šećer
44.
ZADACI:
1. Poduzeće je nabavilo od proizvođača 30 usisivača i 1000 paketa vrećica.
R1 glasi =87 840,00(na fakturnu cijenu dobavljač odobrava 10% rabata)
Fakturna vrijednost usisivača 2 000,00 kn/kom, vrećica 20,00 kn /kom.
Troškovi prijevoza 2 440,00 (PDV u cijeni), poduzeće u kalkulaciju računa RUC 35% za oba.
Mani je ispao udio u troškovima 2,13 %
Usisavačeva cijena – prodajana 2481,76 (bez PDV-a)
Vrećica cijena – prodajna 24,81 (bez PDV-a)
2. Caffe bar nabavio od dobavljača 200 paketa cigareta. U 1 paketu je 20 komada. Cijena na markici 14,50 kn.
Rabat 6%
(ne znam šta se traži ali vjerojatno isto šta smo radili na satu)
Meni je ispalo da je nabavna cijena 44325,20 kn
Marža je 2829,27 kn
Nabavna cijena 1 komada je 11,08 kn
bankarstvo
Objavljeno 04.05.2010.
1. Što je banka?
Banke su trgovačka društva koja se bave primanjem i davanjem novčanih sredstava. Banke imaju posredničku ulogu u kojoj se bavi davanja kredita iz sredstava koja su od deponenata i raznih oblika akumulacije.
2. Što su depozitne ustanove ?
Depozitne ustanove su financijski posrednici koji izdaju instrumente zaduživanja, koji se nazivaju depoziti.
Postoje dvije vrste depozitih ustanova : - poslovne banke i štedne institucije.
3. Što su paradržavne financijske institucije ?
Paradržavne financijske institucije su različite izvanproračunske institucije.
To su : HABOR ( hrvatska banka za obnovu i razvitak), razni državni fondovi, HAMAG(hr.ag.za gospodarstvo...
4. Navedi bar 4 financijske usluge !
1. Primanje depozita i drugih povratnih sredstava,
2. Odobravanje kredita i zajmova, uključujući potrošačke kredite i zajmove, hipotekarne kredite i zajmove ako je to dopušteno posebnim propisima, i financiranje komercijalnih poslova, uključujući izvozno financiranje na osnovi otkupa s diskontom i bez regresa dugoročnih nedospjelih potraživanja osiguranih financijskim instrumentima (eng. forfeiting),
3. Otkup potraživanja s regresom ili bez njega (eng. factoring),
4. Financijski najam (eng. leasing),
5. Izdavanje garancija ili drugih jamstava,
6. Trgovanje za svoj račun ili za račun klijenata: instrumentima tržišta novca, prenosivim vrijednosnim papirima, stranim sredstvima plaćanja, uključujući mjenajčke poslve, financijskim ročnicama i opcijama, valutnim i kamatnim instrumentima.
7. Usluge platnog prometa u zemlji i s inozemstvom u skladu s posebnim zakonima,
8. Usluge vezane za poslove kreditiranja, kao npr. prikupljanje podataka, izrada analiza i davanje informacija o kreditnoj sposobnosti pravnih i fizičkih osoba koje samostalno obavljaju djelatnost,
9. Izdavanje drugih instrumenata plaćanja i upravljanja njima,
10. Iznajmljivanje sefova,
11. Posredovanje pri sklapanju poslova na novčanom tržištu,
12. Sudjelovanje u izdavanju financijskih instrumenata te pružanje usluga vezanih uz izdavanje financijskih instrumenata u skladu s zakonom koji uređuje tržište kapitala,
13. Upravljanje imovinom klijenata i savjetovanje u vezi s tim,
14. Poslovi skrbništva nad financijskim instrumentima te usluge vezane uz skrbništvo nad financijskim instrumentima u skladu s zakonom koji uređuje tržište kapitala,
15. Savjetovanje pravnih osoba glede strukture kapitala, poslovne strategije i sličnih pitanja te pružanje usluga koje se odnose na poslovna spajanja i stjecanje dionica i poslovnih udjela u drugim društvima i
16. Investicijske i pomoćne usluge i aktivnosti propisane zakonom kojim se uređuje tržište kapitala.
5. Na koji se način može osnovat kreditna institucija?
Pod kreditnom institucijom podrazumijeva se pravna osoba koja prima depozite ili druga povratna sredstva od javnosti i odobrava kredite za svoj račun ili izdaje sredstva plaćanja u obliku elektroničkog novca.
Prema Zakonu o kreditnim institucijama, kreditna institucija se može osnovati kao:
1. banka,
2. stambena štedionica,
3. štedna banka i
4. institucija za elektronički novac.
6. Koja institucija kontrolira? Hrvatska narodna banka (HNB) - izdaje (i oduzima) odrobrenje za rad, prati, nadzire i kontrolita rad kreditinih inastitucija, brine o održavanju stabilnosti cijena, utvrđuje i provodi monetarnu i deviznu politiku, drži i upravlja međunarodnim pričuvama RH, emitira novčanice i kovani novac i dr.
7. Koje su povijesne baze nastanka novca?
Metalni, papirnati, kovani novac
8. Zašto je P.Rose u definiciji banke kazao: Banke su postale financijske robne kuće modernog doba?
U većini banaka postoje posebni odjeli koji se bave marketingom, a bankari se trude da zadovolje sve financijske potrebe svojih klijenata na jednom mjestu
9. Koje 3 faze u razvoju suvremenog bankarstva u Hrvatskoj možete izdvojiti?
1. faza: traje od osnutka banaka do ratne 1995. godine. Karakteristika faze je osnivanje nacionalnih banaka u našoj zemlji i ostalim zemljama središnje i istočne Europe, dok istovremeno već konsolidirane banke zapadno Europskih zemalja polako izlaze na međunarodno tržište.
2. faza: karakterizira je proces privatizacije državnih banaka. Sama faza traje od 1995. do 2000. godine. U ovom trenutku veliki broj lokalnih banaka je bankrotirao, a inozemne banke polako ulaze u vlasništvo postojećih banaka.
3. faza: traje od 2001 do današnjih dana, a možemo je nazvati fazom konsolidacije, u kojoj je dovršen proces privatizacije i postoji jaka tržišna utakmica među bankama koje na tom tržištu vladaju
10. Kako se kretala struktura kreditiranja klijenata od 90-ih godina do danas s aspekta dužnika?
Na početku poduzeće ima mali udio a stanovništvo veliki, kasnije obrnuto
11. Kako se kretala struktura kreditiranja klijenata od 90-ih godina do danas s aspekta vlasnika?
12. Na što odlazi novac kreditiranja stanovništva?
Kod nas u potrošnji, u SAD-u stambeni
13. Što znači to da je u Hrvatskoj tržište koncentrirano?
Mali broj banaka ima puno aktive.. Proces globalizacije u bankovnoj industriji potakao je konglomerizaciju i koncentraciju i bankovnog sektora u Hrvatskoj.
Najveće dvije banke u Hrvatskoj pokrivaju preko 40% tržišta, a najveće četiri 65% bankovnog tržišta.
14. Koji su glavni ciljevi državne intervencije u gospodarstvu prema Keynesu ?
- maksimiliziranje društvenog proizvoda
- postizanje pune zaposlenosti
- raspodjela prema udjelu triju proizvodnih faktora
- zaštita koju država pruža pojedincima, gospodarskim granama i cijelom narodnom gospodarstvu.
15. Navedite temeljne ciljeve novčane ( monetarne ) politike !
- Izravni (visoka i stabilna razina proizvodnje dobara i usluga te postizanje niskih i stabilnih stopa inflacije)
Visoka inflacija donosi razne potencijalne troškove pojedincima, poduzećima i financijskim institucijama. Ona potiče pojedince i poduzeća da ekonomiziraju sa svojim likvidnom imovinom (gotovinom i depozitima po viđenju), što znači u načelu kupovinu realnih dobara. Viša stopa inflacije donosi sa sobom promjene cijena i time povezane troškove izmjene cijena, izaziva efekte preraspodjele, budući da ona prenosi bogatstvo od vjerovnika dužnicima, izaziva urušavanje poslovnog morala i dr. Osim nabrojanih nepoželjnih učinaka inflacije, javlja se i pojava anticipiranog povećanja cijena. Drugim riječima inflacija samu sebe hrani i reproducira.
-Neizravni- oni moraju biti kompatibilni s krajnjim ciljevima središnje banke, zatim mjerljivi, pravodobni i, naposljetku, upravljivi.
Nakon što smo opisali kriterije koje moraju ispuniti neizravni ciljevi, preostaje da ih definiramo: u neizravne ciljeve ubrajaju se kamatnjaci, zatim količina novca u opticaju, kreditni volumen i dr.
Osim nabrojanih u neizravne ciljeve spada nominalni dohodak, štednja stanovništva, cijene potrošačkih dobara i sl.
16. Na koji način tranzicijski pristup determinira definiciju novca?
Veliča njegovu funkciju u procesu razmjene.
Sljedbenici tog pristupa tvrde da suština novca leži u tome da ga ljudi prihvaćaju kao platežno sredstvo koje razmjenjuju za druga dobra ili usluge. Oni naglašavaju da je upravo to bitno obilježje novca po kojemu se novac razlikuje od drugih uporabnih vrijednosti (proizvoda ili usluga). Svi proizvodi ili usluge imaju uporabnu vrijednost, međutim samo novac služi kao sredstvo razmjene. Pod novcem u transakcijskom smislu podrazumijevamo samo ona sredstva koja služe kao sredstvo razmjene, a to je gotov novac u opticaju (kovanice i papirnati novac) te novac na računima - žiro novac.
Sljedbenici tranzicijskog pristupa tvrde da monetarne vlasti mogu kontrolirati ponudu novca koja se koristi u obavljanju razmjene.
Ako ponuda novca raste (kao rezultat monetarne politike), može se očekivati da će to izazvati porast potrošnje nemonetarnih sektora (stanovništvo, poduzeća, država). Kao posljedica toga, taj bi porast potrošnje mogao povećati društveni proizvod, dohodak, zaposlenost i razinu cijena.
Pad količine novca vodio bi do smanjenja opće potrošnje, s očekivanim učincima na veličine povezane s ciljevima nacionalne ekonomije (pad društvenog proizvoda, zaposlenosti i cijena).
17. Novac s aspekta likvidnosti
u mjerenju novca naglašava se da je osnovno svojstvo novca, pri razlikovanju od drugih vrijednosti (roba i usluga), njegova likvidnost. Likvidnost je svojstvo imovine, ili njezinih dijelova, da se mogu brzo i bez gubitaka pretvoriti u gotov novac. Novac je najlikvidniji dio imovine. Likvidnost se imovine odnosi na lakoću s kojom je pojedinac može prodati (ili unovčiti) u bilo koje vrijeme, po poznatoj nominalnoj novčanoj cijeni, u kratkom roku i uz minimalne troškove.
18. Što je solventnost poduzeća?
Solventnost je sposobnost poduzeća da raspoloživim novčanim sredstvima podmiri sve svoje dospjele obveze plaćanja u rokovima njihova dospijeća. Iskazuje se u nekoliko odnosa, a definirani su osnovnim omjerom imovine i obveza. Opću strukturu solventnosti poduzeća pokazuje trenutni omjer koji stavlja u odnos sadašnju vrijednost imovine i sadašnju vrijednost obveza. Ako je taj omjer veći od jedan, poduzeće se može smatrati solventnim (n>1).
19. Što nam determinira stupanj likvidnosti?
Svekoliku imovinu možemo rangirati prema stupnju likvidnosti, počevši od financijskih sredstava, kao što je gotov novac, dionice ili obveznice, do realnih dobara (nefinancijska sredstva), kao što su automobili, televizori i kuće. Svaki od navedenih oblika imovine služi kao sredstvo očuvanja vrijednosti, ali svako od njih ima različit stupanj likvidnosti. Novac je najlikvidniji dio imovine i njegov vlasnik ne treba pretvarati novac u nešto drugo prije kupovine dobara ili usluga. Nominalna je (ali ne i stvarna) vrijednost novčane (kunske) jedinice uvijek ista. Suprotno tome, materijalna dobra, kao primjerice automobili ne spadaju u likvidnu imovinu. Kunske cijene automobila stalno mijenjaju vrijednost. Ako se odlučimo prodati (unovčiti) naš automobil moramo računati da će nominalna vrijednost našeg automobila, ako nam se posreći prodaja, biti (uvijek) niža od prvotne kunske vrijednosti. Kaže se da automobil gubi na vrijednosti čim izađe iz prodajnoga salona.
20. Što je novčana masa?
Novčana (monetarna) masa u užem smislu (M1) predstavlja sve one instrumente plaćanja, koji služe kao zakonsko sredstvo plaćanja u nekoj zemlji, a kreirani su od strane središnje banke i drugih kreditnih institucija, a to su u principu poslovne banke. Monetarna masa, koja se označava kraće kao M1, prema metodologiji većine središnjih banaka, obuhvaća gotov novac izvan banaka (GN) te depozitni novac (DN) ostalih bankarskih institucija i ostalih domaćih sektora kod središnje banke te depozitni novac kod poslovnih banaka.
• Gotov novac (GN) - odnosi se na gotovinu (cash) u opticaju, a obuhvaća novčanice kao zakonsko sredstvo plaćanja (papirnati novac) i kovanice različitih nominacija (apoena).
• Depozitni novac (DN) - odnosi se na slobodna i stalno raspoloživa sredstva na računima kod banaka, a to su depoziti plativi po viđenju, tj. na zahtjev. M1=GN+DN.
21. Obrazložite što su to ukupna novčana (likvidna ) sredstva – M4 !
Za razliku od monetarne mase M1, ukupna likvidna sredstva M4 obuhvaćaju novčanu masu (M1) uvećanu za štedne i oročene depozite (ŠOD), devizne depozite (DD) te obveznice i instrumente tržišta novca (OB). Ukupna likvidna sredstva predočili smo pomoću slijedećeg obrasca:
M4= M1 +ŠOD+DD+OB.
22. Kako su povezani kreditni i depozitni multiplikator?
Depozitni multiplikatori nam pokazuju koliko ćemo uz dodatni depozit dobit povećanje novčanih jedinica
Depozitni multiplikator pokazuje mogućnost rasta financijskog potencijala banke, a kreditni multiplikator mogućnost rasta kreditnog potencijala banke zasnovane na inicijalnom povećanju depozita u visini jedne novčane jedinice.
23. Na koji način banke vrše emisiju novca?
-prvi je kada odobravaju (ili smanjuju) kredite,
-drugi je kada povećavaju devizne rezerve (pričuve) otkupljujući devize
ili zlato od izvoznika i drugih ponuđača i isplaćujući potonjima protuvrijednost u domaćem novcu,
-treći je kada banke kupuju na tržištu vrijednosne papire,
-a četvrti je kada oročene depozite pretvaraju u depozite po viđenju.
24. Na koji način banka poništava novac iz opticaja?
U slučaju kada se radi o povlačenju (smanjivanju) kredita, prodaji
monetarnih rezervi, prodaji vrijednosnih papira i pretvaranju depozita
po viđenju u oročene depozite, onda se vrši suprotna operacija od
emitiranja, čime banke povlače ili poništavaju novac.
25. Koje su temeljne pretpostavke po kojima se središnja banka razlikuje od ostalih?
Do svojih sredstava dolaze isključivo emitiranjem novca.
Vrši kontrolu i nadgleda razvoj svih drugih banaka
26. Objasnite pojam depozitnih banaka !
Depozitne banke - čine najbrojniju bankarsku skupinu. One se još nazivaju univerzalnim bankama jer obavljaju sve vrste bankarskih poslova. Kod nas se ova skupina banaka naziva poslovnim bankama.
One se odlikuju time što glavninu sredstava pribavljaju primanjem kratkoročnih depozita i uloga na štednju i što obično imaju razvijenu mrežu podružnica (filijala), ekspozitura i drugih poslovnih jedinica.
Depozitne banke su glavni nositelji kratkoročnog i dugoročnog kredita,
a dijele se na:
-Komercijalne banke – pretežito se bave davanjem kratkoročnih i dugoročnih kredita trgovini, industriji i obrtništvu. Ova vrsta banaka obično ima široku mrežu podružnica (filijala);
-Štedionice – financijske institucije koje prikupljaju štedne uloge svojih ulagača, bave se uobičajenim bankarskim poslovima, a osim kratkoročnih kredita bave se i dugoročnim kreditiranjem (različite stambene štedionice);
-Kreditne zadruge ili štedno-kreditne zadruge – bave se prikupljanjem sredstava svojih zadrugara te odobravanjem kratkoročnih i dugoročnih kredita svojim članovima.
27. Načela bankarskog poslovanja
načelo sigurnosti u bankarskom poslovanju !
Odnosi se na kreditnu sposobnost dužnika i na instrumente osiguranja s ciljem urednog povratka kredita u roku s glavnicom i kamatama. Banke potiču osjećaj sigurnosti kod komitenata intervencijama na burzi u korist tečaja svojih dionica, plaćanjem visokih dividendi, isticanjem iznosa vlastitog kapitala i rezervi, isplaćivanjem prije roka povjerenih uloga, angažiranjem renomiranih revizorskih kuća za reviziju financijskih izvješća, izgled poslovne zgrade.
načelo likvidnosti u bankarskom poslovanju !
Načelo likvidnosti znači da banka u svakom trenu mora biti u mogućnosti odgovoriti na vrijeme svojim obvezama. Načelo zahtjeva održavanje rokova između obveza i potraživanja. ( npr. Ako klijent zatraži da mu isporuče veću količinu novca banka mu u ugovorenom trenutku mora novac isporučiti koji je on zahtijevao, u suprotnome gubi klijente i propada.)
načelo profitabilnosti u bankarskom poslovanju !
Banke su dioničko društvo s ciljem da ostvare dobit-profit. One primaju depozit i odobravaju kredite te obavljaju druge bankarske poslove s ciljem da ostvare što veću zaradu (profit). Na primljene depozite i druga tuđa sredstva one plaćaju kamatu, a na svoje plasmane i usluge, koje obavljaju za svoje komitente, naplaćuju kamatu, odnosno proviziju. Razlika između kamate na depozite, koja se naziva pasivnom kamatom, i kamate na kredite, koja se naziva aktivnom kamatom, čini tzv. kamatnu maržu. Što je kamatna marža veća to će i zarada (profit) banaka biti veća. Na visinu kamatne marže banaka izravno utječe konkurencija, odnosno ponuda i potražnja financijskih sredstava na domaćem i međunarodnom bankarskom tržištu. Međutim, osim konkurencije na visinu kamatne marže posredno utječe središnja banka mjerama kreditno-monetarne politike (politikom eskontne stope, visinom obvezatne rezerve, operacijama na deviznom i otvorenom tržištu te drugim mjerama).
28. Kamatna marža i provizija 63.str.knjiga
Kamatna marža je razlika između aktivne i pasivne kamatne stope. Važan problem u svezi s zaradom banaka je do koje se mjere smatra opravdanim razlika između ovih stopa. To ovisi o mnogim okolnostima kao što su: veličina ukupnih sredstava jedne banke, visina njezinih općih troškova, educiranosti i ekspeditivnosti osoblja, stupnju racionalizacije rada, vrsti kreditnih poslova, i.t.d.
Provizija predstavlja drugi izvor bankarskih prihoda. Može se reći da nema nijednog bankarskoga posla, koji ne donosi određeni, makar i mali prihod. Zarada banaka sastoji se iz mnogobrojnih sitnih provizija, koje svojim velikim brojem formiraju znatne iznose.
29. Provizija, načela..
Provizija predstavlja drugi izvor bankarskih prihoda. Može se reći da nema nijednog bankarskoga posla, koji ne donosi određeni, makar i mali prihod. Zarada banaka sastoji se iz mnogobrojnih sitnih provizija, koje svojim velikim brojem formiraju znatne iznose. Banke autonomno donose odluke o visini provizija i drugih naknada
(tarifni pravilnik). Međutim, prigodom zaračunavanja provizija banke se
moraju pridržavati općih načela:
1.po jednom poslu može se naplatiti samo jedna provizija. Što znači da banka ne može naplatiti proviziju za posao koji je posljedica nekog drugog posla (primjerice naplata mjenice iz eskonta i sl.);
2.stvarni troškovi po nekom poslu, koje banka može zaračunati svom klijentu uz proviziju jesu oni koje banka ima kao svoj stvarni izdatak za odnosni posao, a i ne troškovi koji su vezani za redovito obavljanje bankarskih poslova;
3.u poslovima sa inozemstvom, ukoliko provizija i troškovi padaju na teret inozemnog korespondenta, tuzemna tarifa može se primijeniti samo onda ako dotični inokorespondent pristane da ih snosi (načelo reciprociteta). Ukoliko to nije slučaj, sa inozemnim partnerom se primjenjuje konkretno ugovorena tarifa;
4.ukoliko drukčije nije ugovoreno, proviziju plaća onaj komitent koji daje nalog za izvršenje posla, odnosno onaj u čiju korist se određeni posao obavlja.
30. Što je kredit, načelo povratnosti?
Pravni posao u kojem se stvara dužničko-vjerovnički odnos između subjekta u potrebi i subjekta u suvišku…
Riječ kredit potječe od latinske riječi vjerujem. Podrijetlo ističe povjerenje kao značajka zasnivanja kreditnog odnosa. Kredit je veoma učinkovita financijska poluga kojom se usmjerava razvitak čitavoga gospodarstva. Putem kredita vrši se povezivanje između onoga kojemu je novac potrebit i onoga koji raspolaže svojim ili tuđim novcem. Kredit predstavlja realni gospodarsko-pravni pojam pod kojim podrazumijevamo određeni dužničko-vjerovnički odnos, utemeljen na ustupanju prava raspolaganjem novcem, predmetom .. od strane vjerovnika dužniku na određeno vrijeme i pod određenim uvjetima.
31. Odgovorite što su to oportunitetni troškovi banaka !
Sredstva koje banka ima mogla je upotrijebiti na drugačiji način u mjesto da ih je plasirala za dotični kredit.Što su oportunitetni troškovi niži profit banke je veći.
32. Razlika kredita i zajma
- kreditor je uvijek institucija, a zajmodavac ne mora biti institucionalni
-kredit se uvijek vraća uz ekonomsku računicu, a zajam može biti lišen dobiti
-kredit je uži pojam od zajma
33. Kakvi krediti mogu biti s aspekta ročnosti?
1. Kratkoročni ( do 1 godine)
2. Srednjoročne (od 1 do 5 godina)
3. Dugoročne ( od 5 godina)
34. Koja metoda može biti primjerena za otplatu kredita?
1. opadajućih anuiteta – konstantan je samo udio glavnice
2. jednakih anuiteta – mjeri se omjer kamate i glavnice u korist glavnice
35. Financijska tržišta…
Tržište općenito je mjesto konfrontacije ponude i potražnje, tj. zadovoljavanja potreba kupnje i prodaje. Tržište kapitala specifično je po tome što se na njemu trguje kapitalom. Tržište kapitala čini mnoštvo sveza između raznih subjekata u procesu spajanja ponude i potražnje štednje (kapitala), prvenstveno radi financiranja proizvodnih ulaganja, prilikom kojih se oblikuju cijene za ustupljena sredstva na rok (kamate) ili na trajno (dividende). Budući da tržište kapitala operira financijskim proizvodima i da je u središnjici njegove funkcije financiranje gospodarstva, ono se gotovo redovito naziva i financijskim.
Primarna--Tržišta vrijedonosnica gdje se izdaju prvi put vrijedonosnice .(obveznice ili dionice).Pomažu emitiranju investicijski bankari…
Sekundarna--Veliko i dinamično tržište gdje se vrijedonosnica dalje prodaje kako bi se dobila gotovina ili zamjena za drugu vrijedonosnicu ili da bi vrijedonosnicu prodali po višoj cijeni od kupovne.
36. Što je sekuritizacija?
Sekuritizacija kao instrument je nastala iz težnje bankara za umanjenjem potrebe za skupim kapitalom istodobno uklanjajući rizična sredstva iz svog portfelja i eliminirajući neke od svojih izloženosti riziku.
Uvođenje novih instrumenata pomoglo je bankarima u efikasnijem upravljanju rizikom i istodobno osiguralo nove izvore prihoda od naknada, a i omogućili da komitentima pružaju usluge čak i onda kada su raspoloživa sredstva vrlo oskudna troškovi njihove nabave visoki. Sam postupak sastoji se iz izdvajanja dijela kamatonosne aktive (kao što su npr. stambeni krediti), a potom se taj dio prodaje na otvorenom tržištu. Dakle banka zapravo kredit koji je izdala tj. potraživanja koja iz tog postupka proizlazi prodaje na tržištu, a za to dobiva novac koji joj je potreban.