Mojfaks.hr u Vijesti

Analiza Stručnog osposobljavanja: Zašto je 16 preporuka odbijeno, a niti jedna nije prihvaćena?

Slogan 'Od mjere do karijere' vidimo gotovo na svim internetskim portalima, plakatima te se vrlo lako pamti, a nastao je u sklopu donošenja objedinjenih mjera aktivne politike zapošljavanja.

11. travnja 2017 16:21
Slika nije pronađena

Slika nije pronađena Foto: MojFaks

Povodom objedinjenih mjera aktivne politike zapošljavanja, Mreža mladih Hrvatske je usporedila preporuke iz Vanjske evaluacije mjera aktivne politike tržišta rada 2010. - 2013. i Evaluacije iskustava polaznika, mentora i poslodavaca uključenih u mjeru Stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa s novodonesenim mjerama. Obje evaluacije naručene su od strane Ministarstva rada i mirovinskog sustava.

Kako kažu, rezultati analize su poražavajući jer od preporuka koje se odnose na takav tip reforme. Svega su tri preporuke usvojene, njih osam djelomično i 56 preporuka nije usvojeno ni na koji način. Porazni rezultati govore kako je i ovo jedan od primjera ignoriranja dokaza i istraživanja u kreiranju politika, tumače iz Mreže mladih Hrvatske.


Izvor: Pixabay

Svoju analizu pretočili su u dokument naziva "A što s dokazima: u kojoj je mjeri Hrvatska implementirala preporuke iz vanjske evaluacije mjera aktivne politike zapošljavanja". Ono što napominju jest to da je dokument nastao uz podršku Matice hrvatskih sindikata i Saveza samostalnih sindikata Hrvatske te je kao relevantan izvor informacija o novim mjerama korišten dokument nazvan "Mjere aktivne politike zapošljavanja iz nadležnosti Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje: Uvjeti i načini korištenja sredstava za provođenje mjera u 2017."

Kada je riječ o Stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa (SOR) samo je 16 nije usvojeno, dvije djelomično, a niti jedna u cijelosti


Mreža mladih Hrvatske analizirala je sve mjere aktivne politike zapošljavanja, a mi ćemo iznijeti onu oko koje se najviše lome koplja, a to je SOR. Već smo prije pisali da su osobe starije od 29 godina nezadovoljne jer jedino putem SOR-a mogu doći do stručnog ispita te dolazi do paradoksalne situacije u kojoj oni ne mogu koristiti mjeru jer je ograničena samo na one "mlađe od 30 godina". K tome, to nije jedini problem jer mladi iz zdravstvenog sektora jer je klasično pripravništvo u jednom trenutku postalo SOR. Zbog toga ljudi s višim zdravstvenim obrazovanjem ne mogu pristupiti stručnom osposobljavanju jer se ono može koristiti samo jedanput, što mnogi mladi smatraju apsurdnim.

...Mladi poručuju: \'SOR ne može biti zamjena za pripravništvo!\'...


Jedna od preporuka kada je riječ o SOR-u bila je evaluacija iskustva polaznika nakon izlaska iz mjere, a oko toga ništa nije napravljeno. No, očito se ništa ne poduzima niti oko preporuke da se detektiraju poslodavci koji zlorabe mjeru, a kada se dođe do preporuke o praćenju rada mentora – niti tu se nije ništa poduzelo.


Izvor: mmh

Sufinanciranje plaće polaznika mjere od strane poslodavaca je isto tako preporuka koju se ignoriralo jer država i dalje isplaćuje naknadu u cijelosti, a poslodavci mogu dodatno nagraditi radnika ako žele premda nisu obavezni dok troškove prijevoza moraju pokriti. Distinkcija između SOR-a i stručne prakse se nije napravila, a polaznici nisu ništa više upoznati s općom strukturom programa SOR-a niti se promovira upoznatost polaznika s mjerom.

...Korak bliže odgovornima: Mladi u Saboru tražili pravo na stručno osposobljavanje...


Spomenute preporuke i "odbijenice" samo su neke od niza njih, a u Mreži mladih Hrvatske komentiraju da je to uistinu poražavajuće jer kada govorimo samo o SOR-u, djelomično su usvojene dvije preporuke, 16 ih je odbijeno, a niti jedna nije u potpunosti usvojena.

Problem sa SOR-om u tijelima državne vlasti i lokalne regionalne samouprave uopće nije kvalitetno adresiran, a čak 80 % mladih ne ostaje ondje raditi nakon isteka mjere


Govoreći o SOR-u, dolazimo do još jednog problema, a riječ je o tijelima državne i lokalne samouprave. Naime, država i dalje u velikoj mjeri (sudeći po oglasima na HZZ-u) i koristi vlastitu mjeru, ali pitanje je kolika je korist od toga za mlade korisnike jer ih čak 80 % ne ostane raditi ondje. S tim se ponovno dolazi do paradoksalne situacije jer je mjera donesena kako bi se poslodavce iz privatnog sektora potaknulo na više zapošljavanja mladih te je plan da ih se zadrži, ali čini se da za državu ne vrijede ista pravila.


Izvor: hzz

Ako govorimo o područjima djelatnosti i tijelima državne vlasti i lokalne regionalne samouprave, 82 SOR-ovca nije ostalo na tom radnom mjestu nakon istjeka mjere, tek 10 % ih je ostalo raditi kod istog poslodavca i nakon istjeka mjere te ih 80 % ne ostane ondje raditi. Ista stvar je i sa samim državnim sektorom.

...Članovi ove Facebook grupe bore se za svoj posao: Jesu li s 29 godina prestari za stručno?...


"U tijelima državne i lokalne samouprave on nije nikako kvalitetno adresiran. Jedina promjena se vidi u ograničavanju broja korisnika na 10% zaposlenih. Takva promjena s jedne strane možda i neće utjecati na konačan broj korisnika jer već sada vidimo primjere gdje Ministarstvo financija namjerava angažirati 495 osoba preko SOR-a, a s druge takvo kozmetičko ograničenje nikako ne rješava suštinske probleme takvog oblika rada u tijelima državne i lokalne samouprave. Naime, s obzirom na još uvijek aktualnu zabranu zapošljavanja, SOR ostaje mehanizam kako doskočiti problemu potkapacitiranosti u tim tijelima i već je pticama na grani jasno da se SOR koristi kao zamjena za radna mjesta a ne kako bi se mladi osposobili za poslove koji nakon osposobljavanja u ovom slučaju i ne postoje. U takvim uvjetima onda još govoriti o kvaliteti mentorstva i što su mladi zaista naučili postaje bespredmetno", prokomentirao je Marin Živković iz Mreže mladih Hrvatske.

Cijelu analizu možete pogledati ovdje, a dostupna je i analiza na engleskom jeziku.

Ivana Petrić
foto: Facebook@Mreža Mladih Hrvatske

Još vijesti