Znanost u Hrvatskoj na dnu Europe: Za ozbiljne promjene ostalo još malo vremena

Nije ništa novo da se Hrvatska znanost i obrazovanje nalaze na dnu svjetskih i europskih ljestvica, a čini se da ne možemo parirati niti manje razvijenim zemljama poput Bocvane. Ove zabrinjavajuće podatke iznio je ravnatelj Instituta Ruđer Bošković u svom govoru tijekom predstavljanja projekta vrijednog 440 tisuća eura koji je namijenjen razvoju inovacija.

"Hrvatska je znanost na dnu Europe... Po globalnoj kompetitivnosti na razini je Bocvane i afričkih zemalja. Nije novost da je inovacijska kultura u Hrvatskoj zapostavljena... Ako ne povučemo neke konkretne poteze, uskoro će nas preteći čak i zemlje kao što su Rumunjska i Bugarska. Štoviše, u brojnim kategorijama već su nas pretekle... Komercijalizacija znanosti i suradnja s gospodarstvom je na klimavim nogama... Imamo vrlo malo vremena za ozbiljne promjene, pet do deset godina", prenosi Index dio Antičićevog govora.

...Nove zvijezde na akademskom nebu: Kako to da je Srbija u vrhu, a Hrvatske nema nigdje?...

Cilj spomenutog projekta koji su financirali EU s 90 posto iznosa, a Hrvatska s 10 posto u sklopu Prijelaznog instrumenta Europske unije namijenjenog novim državama članicama jest potaknuti unapređenje komercijalizacije rezultata istraživanja prvenstveno na Ruđeru, ali i u cijeloj Hrvatskoj.

Znanost i tehnologija pokreću gospodarstvo zemlje, ali ne i kod nas

Antičić je u svojem izlaganju podsjetio na već poznate spoznaje, ali i bolne hrvatske brojke da su znanost i tehnologija motori gospodarskog razvoja svih razvijenih zemalja, dok je s druge strane Hrvatska po izdvajanjima za obrazovanje i znanost na začelju EU-a. Primjerice, za istraživanja i razvoj izdvajamo oko 0,85% BDP-a, prosjek u EU-u je 2,03%, a najrazvijenije zemlje u koje se volimo ugledati, poput Finske, Austrije ili Švedske izdvajaju preko 3%. No, ističe Antičić, glavni problem ustvari nije toliko u financiranju, koliko u činjenici da se raspoloživa sredstva neučinkovito troše - omjer uloženog i dobivenog nam je na dnu (grafikon dolje). Pritom je većina hrvatske znanstvene zajednice protiv bilo kakvih promjena koje idu prema većem poticanju izvrsnosti i međunarodne kompetitivnosti. S takvim mentalitetom i pristupom hrvatski sustav znanosti uopće nije prilagođen svjetskim standardima, piše Index.

...Nova ljestvica Webometrics: Koja su hrvatska sveučilišta pobjednici, a koja gubitnici?...

Hrvatska je u EU-u, među ostalim, zadnja i po broju patenata. Imamo oko pet patenata na milijun stanovnika, Finska ima 350, dok je prosjek EU-a 110. Štoviše, naš broj patentnih prijava kontinuirano bilježi pad umjesto rasta. A upravo su patenti jedan od važnih načina komercijalizacije znanstvenih istraživanja. Najviše patenata ima Ruđer, no ta ih institucija sve financira iz vlastitih sredstava. Sve to nema smisla ako istovremeno ne postoji efikasni sustav na svim razinama koji potiče komercijalizaciju novih ideja.  Hrvatskoj trebaju promjene na mnogim razinama, a vremena je malo.

"Magija ne postoji, predstoji nam puno rada. Stvari se neće same od sebe dogoditi kako neki očekuju. Naš cilj je da u idućih 10 do 20 godina Ruđer bude među 150 vodećih znanstvenih instituta na svijetu. IRB to uistinu može ostvariti, a ima i kritičnu masu znanstvenika koji taj ogromni pomak u izvrsnosti žele realizirati. No to neće biti moguće dok god Hrvatska održava uranilovku, umjesto da potiče izvrsnost", rekao je Antičić, prikazavši među ostalim i grafikon naše znanstvene (ne)učinkovitosti.

Suradnja znanosti i gospodarstva u Hrvatskoj na klimavim nogama

Antičić kaže da je suradnja znanosti i gospodarstva u Hrvatskoj je na klimavim nogama, a ključni razlozi za to nisu u slabom gospodarstvu. Među ostalim, problem je u tome što su radna mjesta u znanosti stalna, što nije slučaj u razvijenim zemljama u kojima tek manjina završi sa stalnim radnim mjestima, dok velika većina završi u hi-tech industriji.

...Ispod europskog prosjeka: Evo kojih nam diplomanata kronično nedostaje...

Upravo su takvi ljudi generatori gospodarskog napretka u zemlji. Umjesto toga, kod nas sustav potiče novake da očekuju da će dobiti radno mjesto na istom mjestu na kojem su doktorirali te da će tamo završiti karijeru. Takav sustav podrazumijeva da se odobrava jako mali broj novaka, čime se onemogućuje rad izvrsnih grupa. Za puno veći znanstveno-gospodarski iskorak dobivanje radnih mjesta nije dovoljno kompetitivno. Podrazumijeva se da se za jedno radno mjesto natječe samo jedna osoba i to iz iste institucije. Ideja o natjecanju desetak znanstvenika, među ostalim i iz inozemstva, za jedno radno mjesto u Hrvatskoj je praktički nečuvena.

Kroz pet godina ostat ćemo bez perspektive

Ono što hrvatska vlast, kako ova tako i sve bivše, ne može razumjeti, kaže, jest da uravnilovkom i nedjelovanjem Hrvatska strahovito nazaduje. Pretječu nas svi, a mi imamo sve lošiji BDP u odnosu na ostatak Europske unije. Ako sada i nismo na dnu EU, sigurno ćemo uskoro biti jer sve druge nacije rade na teškim odlukama koje idu za izvrsnosti, a protiv uranilovke. Neke su u tome uspješnije, a neke manje uspješne, no sve su uspješnije od Hrvatske koja puno priča, a ništa ne poduzima.

"Mi kao nacija na taj način ne možemo imati budućnost. Naime, vrhunska znanost i tehnološki razvoj temelji su suvremenog gospodarstva. U vrlo bliskoj budućnosti, već kroz pet ili deset godina, nacije bez hi-tech znanosti više neće imati perspektive. Ruđer unutar tog sustava, u kojem je administracija na svim razinama kafkijanska, pokušava uspostaviti vlastiti mikrosvijet izvrsnosti u kojem se valorizira projektna uspješnost znanstvenika, a ne njihova seniornost. U tom sustavu mi nastojimo nagraditi najbolje, a lošije sankcionirati. Hrvatski sustav u tome nas jako ograničava, no na Ruđeru mi jedino tako možemo opstati. Znanost nije nešto lokalno. Postoji samo svjetska znanost. Ako želite biti konkurentni, morate ići u kompeticiju s ostatkom svijeta, morate biti bolji od Nijemaca, od Harvarda ili od Cambridgea. Mi na tome radimo, a nadamo se da će država to prepoznati i primijeniti u nekim novim zakonima. Mi imamo prijedloge kako taj sustav poboljšati čak i bez nekih velikih investicija", rekao je ravnatelj Antičić.

Cijeli tekst o obeshrabrujućoj slici hrvatske znanosti možete pročitati ovdje.

izvor: index.hr