facebook,
whatsapp
Biti profesor u Hrvatskoj
Htjeli si to priznati ili ne, ali biti nastavnik u školi u Hrvatskoj je zanimanje drugog reda. Počevši od visine (ili bolje reći, nizine) plaće koju primaju, do naina na koji se tretiraju profesorski smjerovi po visokoškolskim curriculumimma. Drugim riječima, uglavnom se radi o lakšoj i reuciranoj građi u usporedbi s onim injžinjerskim ili znanstvenim. Kao da je manja motivacija ili manji intelektualni kapacitet ključna oznaka svih budućih nastavnika u Hrvata.
Vani je mnogo drugačije
No, vani je to ful drukčije. U jednoj Francuskoj biti srednjoškolski nastavnik je nevjerojatno elitno zanimanje koje sa sobom nosi iznadprosječna primanja, a i studij koji do njega dovodi smatra se jednim od težih oblika studiranja. A što tek reći za Veliku Britaniju gdje će se od iduće akademske godine najbolji studenti na nastavničkim smjerovima plaćati sa po 20 000 funti godišnje za održavanje praktine nastave po školama.
Britanci su usred velike reforme akademskog sustava gdje mnogi fakulteti povećavaju školarina za dva do tri puta, no očito ima i nekoliko pozitivnih pomaka, ponajprije u sferi obrazovanja budućih nastavnika. Državi je stalo da to budu studenti koji su iznadprosječno nadareni te da većinu studijskog vremena ne provode u fakultetskim predavaonicama nego na svom budućem radnom mjestu – u školi.
Britanski ministar za školstvo Michael Gove izjavljuje kako će promjene učiniti Veliku Britaniju konkurentnom državam s najboljim obrazovnim sustavima, točnije Južnom Korejom i Finskom, koje u nastavnički kadar uzimaju isključivo studente koji su bili među 10 posto najboljih na sveučilištu.
Drugim riječima, zabušantima na profesorskim smjerovima biti će bolje da se na vrijeme ispišu jer će im biti nemoguće naći adekvatan posao, ako uopće i dođu do diplome. Naime, za njih neće biti nikakvih državnih poticaja. Uz to, šanse za prolaz na ključnim predmetima odsada će biti reducirane na tri pokušaja.
No da, oko svega toga na domaćem terenu ne moramo pretjerano brinuti jer znamo da se hrvatsko građanstvo rađa najpametnije na svijetu te su svi s rodnim listom automatski među deset posto najboljih. Jest da ideja šteka statistički, ali to je onda problem statistike.
Krešimir Dujmović
foto:photoxpress.com
Pročitaj još...
Hrvatski student u prosjeku troši 1937 kuna mjesečno
Kasnija predavanja znače više alkohola i dulje spavanje
Što bi svaki dobar student trebao znati - učenje, druženje, stres...
Htjeli si to priznati ili ne, ali biti nastavnik u školi u Hrvatskoj je zanimanje drugog reda. Počevši od visine (ili bolje reći, nizine) plaće koju primaju, do naina na koji se tretiraju profesorski smjerovi po visokoškolskim curriculumimma. Drugim riječima, uglavnom se radi o lakšoj i reuciranoj građi u usporedbi s onim injžinjerskim ili znanstvenim. Kao da je manja motivacija ili manji intelektualni kapacitet ključna oznaka svih budućih nastavnika u Hrvata.
Vani je mnogo drugačije
No, vani je to ful drukčije. U jednoj Francuskoj biti srednjoškolski nastavnik je nevjerojatno elitno zanimanje koje sa sobom nosi iznadprosječna primanja, a i studij koji do njega dovodi smatra se jednim od težih oblika studiranja. A što tek reći za Veliku Britaniju gdje će se od iduće akademske godine najbolji studenti na nastavničkim smjerovima plaćati sa po 20 000 funti godišnje za održavanje praktine nastave po školama.
Britanci su usred velike reforme akademskog sustava gdje mnogi fakulteti povećavaju školarina za dva do tri puta, no očito ima i nekoliko pozitivnih pomaka, ponajprije u sferi obrazovanja budućih nastavnika. Državi je stalo da to budu studenti koji su iznadprosječno nadareni te da većinu studijskog vremena ne provode u fakultetskim predavaonicama nego na svom budućem radnom mjestu – u školi.
Britanski ministar za školstvo Michael Gove izjavljuje kako će promjene učiniti Veliku Britaniju konkurentnom državam s najboljim obrazovnim sustavima, točnije Južnom Korejom i Finskom, koje u nastavnički kadar uzimaju isključivo studente koji su bili među 10 posto najboljih na sveučilištu.
Drugim riječima, zabušantima na profesorskim smjerovima biti će bolje da se na vrijeme ispišu jer će im biti nemoguće naći adekvatan posao, ako uopće i dođu do diplome. Naime, za njih neće biti nikakvih državnih poticaja. Uz to, šanse za prolaz na ključnim predmetima odsada će biti reducirane na tri pokušaja.
No da, oko svega toga na domaćem terenu ne moramo pretjerano brinuti jer znamo da se hrvatsko građanstvo rađa najpametnije na svijetu te su svi s rodnim listom automatski među deset posto najboljih. Jest da ideja šteka statistički, ali to je onda problem statistike.
Krešimir Dujmović
foto:photoxpress.com
Pročitaj još...
Hrvatski student u prosjeku troši 1937 kuna mjesečno
Kasnija predavanja znače više alkohola i dulje spavanje
Što bi svaki dobar student trebao znati - učenje, druženje, stres...
