Mojfaks.hr u Vijesti

Hrvatska – 'zemlja znanja': istina ili debela laž?

Mladi Europljani danas su općenito bolje obrazovani i mobilniji od prijašnjih generacija, no i dalje je velik broj onih koji jedva završe niže srednje obrazovanje, kao i onih koji imaju slabe rezultate na području čitalačke pismenosti, matematike i prirodnih znanosti, pokazalo je izvješće EU Youth Report 2015.

31. prosinca 2015 10:32
Slika nije pronađena

Slika nije pronađena Foto: MojFaks

Kad je riječ o obrazovanju, izvješće pokazuje da mladi Europljani provedu u prosjeku više od 17 godina u formalnom obrazovanju, a to se razdoblje zadnjih godina povećava, u Finskoj i Islandu, primjerice, već iznosi više od 20 godina.

Mladi su danas bolje obrazovani od prijašnjih generacija, ističe Komisija. Po podacima za 2013. u EU28, 81,1 posto mladih u dobi od 20 do 24 godine ima barem više srednje obrazovanje, dok samo 66 posto ljudi u dobi od 55 do 64 godina ima tu kvalifikaciju, objavljuje Dnevnik.hr.

Hrvatska je zajedno s Irskom, Ciprom, Litvom, Poljskom, Slovenijom, Češkom i Slovačkom u skupini država u kojima je 90 ili više posto mladih u dobi od 20 do 24 godine završilo barem više srednje obrazovanje.

U prosjeku, preko trećine Europljana u dobi od 30 do 34 godina steklo je sveučilišnu diplomu. Nekoliko država ispod je europskog prosjeka, posebice Italija, Rumunjska, Češka, Slovačka i Malta, otprilike svaki četvrti. Najgora je Italija gdje je samo 23,9 posto mladih u dobi od 30 do 34 godine završilo fakultet, iako se ta brojka poboljšala za 3,5 postotna boda u zadnje tri godine, po podacima Europske komisije.

Najviše mladih koji su završili fakultet imaju Litva, Luksemburg i Cipar, svi iznad 50 posto.

U Hrvatskoj, fakultet je 2014. imalo 32,2 posto mladih u dobi od 30 do 34 godine, gotovo 40 posto žena i oko 25 posto muškaraca. Godinu dana prije ta stopa je iznosila 25,6 posto i bila treća najgora u Europi, iza Rumunjske i Italije, a razlogom za nagli skok smatra se ekspanziju sveučilišta u zemlji. Do 2020. ta bi stopa trebala iznositi 35 posto.

...Perspektiva mladih u Hrvatskoj gora nego u Bangladešu ili Ugandi...

No, kada se promatra ukupna populacija radne dobi, udio visokoobrazovanih u Hrvatskoj i dalje je jedan od najnižih u EU – 18,5 posto, prema europskom prosjeku od 26 posto, dok najbolje države članice imaju stope veće od 35 posto.

Problem je, naime, u napuštanju visokoškolskog obrazovanja, posebice znanstvenih i tehnoloških studija. Procjenjuje se da više od 40 posto hrvatskih studenata prekida visokoškolsko obrazovanje i to zbog nedovoljnih sposobnosti pri upisu, ograničene akademske i profesionalne orijentacije i nedovoljnih financijskih sredstava za studiranje.

Uz to, Hrvatska je među samo šest država članica u kojima znatno više studenata nastavlja studij na diplomskoj razini (više od 75 posto), što upućuje na nedostatno priznavanje diploma prvostupnika. Zbog toga je porasla stopa mladih koji su prekvalificirani za poslove koje rade.

Uključivanje u tržište rada važan je korak u životu mladih. Taj prelazak sve je složeniji i individualiziraniji, jer mnogi mladi često mijenjaju radna mjesta, rade povremene poslove ili sa skraćenim radnim vremenom ili se čak vraćaju obrazovanju nakon razdoblja rada.

Podaci Europske komisije pokazuju da je 76,1 posto mladih u EU u dobi od 20 do 34 godine koji su u tri godine prije istraživanja završili fakultet ili srednju školu uspjelo pronaći zaposlenje. Do 2020. ta bi stopa trebala iznositi 82 posto. Najgore po tom pitanju su Grčka sa 44,3 posto i Italija sa 45 posto. U Italiji se osim toga taj postotak smanjio za 12,6 postotnih bodova u odnosu na 2011. Najbolje su pak Malta (91,7 posto), Njemačka (90 posto) i Nizozemska (87,3 posto).

Kad je riječ o Hrvatskoj, posao je u prve tri godine uspjelo pronaći 72,2 posto mladih sa visokoškolskim obrazovanjem te samo 47,3 posto mladih koji su nedavno završili više srednje obrazovanje, po čemu je treća najgora u Europi, iza Grčke i Italije.

Više pročitajte ovdje.

L.B./izvor: Dnevnik.hr
foto: arhiva

Još vijesti