facebook,
whatsapp
Studij upisuju najčešće sa 18 ili 19 godina, i to uglavnom poslije završene gimnazije. Ima više žena nego muškaraca i najčešće su djeca inženjera i tehničara te majki zaposlenih u uslužnim i trgovačkim zanimanjima. Najveći broj, njih 45 posto, živi kod kuće s roditeljima, u prosjeku po mjesecu imaju 1937 kuna, od čega 227 kuna putem stipendija, a čak 1599 kuna iz privatnih izvora, najčešće od obitelji.
Najviše troše na smještaj, dok su im glavni financijeri roditelji
Eurostudent – međunarodno istraživanja koje se provodi svake tri do četiri godine o socijalnoj i ekonomskoj slici studentskog života, a u kojem je Hrvatska prošle godine sudjelovala prvi put. U istraživanju je ispitano više od 4500 studenata, te se pokazalo da gotovo polovica studentskih troškova u Hrvatskoj odlazi na smještaj, i to malo manje od 4000 kuna, te na hranu, odjeću i potrepštine, oko 3700 kuna (sve po semestru). Slijede školarine, a na društvene aktivnosti, prijevoz i komunikacije prosječan student na mjesec potroši oko 1000 kuna.
Zanimljiv subjektivan osjećaj studenata o "debljini njihova novčanika". Čak 36 posto studenata smatra da su im sredstva koja imaju dovoljna za život, a njih 40 posto s druge strane misli da im treba više novca. Isto ih toliko društveni položaj svoje obitelji ocjenjuje "visokim". Glavni su "financijeri" roditelji, po čemu se Hrvatska svrstala u skupine zemalja poput Portugala, Irske i Turske, gdje je obitelj također osnovni izvor prihoda. U svim tim zemljama roditelji više od 70 posto studenata financiraju sve njihove troškove, a primjerice, u Švedskoj, Finskoj i Nizozemskoj situacija je posve drukčija. U tim zemljama roditelji financiraju samo 13 do 19 posto studenata.
Uče 30 sati u tjednu, a 15 sati u tjednu uz studij i rade
Tjelesni invaliditet ima pet posto ispitanika. Najviše studenata s teškoćama studira na humanističkim fakultetima. Zabrinjava podatak kako se čak 43 posto studenata izjasnilo da se na njihovu studiju uopće ne vodi računa o njihovim problemima.
Istraživanje je pokazalo i da većina studenata uči više od 30 sati u tjednu, da ih 13 posto uz studij i radi, i to do 15 sati tijekom tjedna, 28 posto ih prima stipendiju, u prosjeku od 807 kuna na mjesec.
Jedna živi luksuzno, dok druga krajnje skromno
Koliko mu je potrebno za život pitanje je na koje će svaki student dati drukčiji odgovor. Pa tako i naše dvije sugovornice.
Studentica upravnog prava u Zagrebu Biljana Barić mjesečno, iako živi u vlastitoj kući, treba i do pet tisuća kuna. Dio novca ode joj na režije i hranu, a najviše na izlaske, šoping i kave poslije predavanja.
– Sve potrebe financiraju mi roditelji koji žive u Dalmaciji. Imaju vlastitu tvrtku i mogu nam priuštiti bolji život. Svjesna sam da neki moji kolege nemaju mnogo novca i baš zato smatram da bi trebalo biti više stipendija te da bi uvjeti za njihovo dobivanje trebali biti lakši – kaže Biljana.
Damira Grašić, studentica četvrte godine prava, mjesečno ne treba više od 1500 kuna. Koje i ne traži od roditelja, s kojima živi u Međimurju.
– Imam stipendiju od 500 kuna i 1000 kuna mjesečno kredita koji mi je omogućila Međimurska županija. I to mi je dovoljno. Od roditelja ne tražim ništa, niti za prijevoz do Zagreba, kamo idem samo na ispite jer mi županija plaća i prijevoz – kaže Damira. Kad je u Zagrebu, hrani se u menzama, a na izlaske uopće ne troši jer ima dečka i ne izlazi.
više na: večernji.hr
