“Razlozi ukidanja ovih kolegija su samo i isključivo financijski”, za Fairpress izjavila je bivša pročelnica Odsjeka za novinarstvo i odnose s javnošću FPZG-a, Marijana Grbeša, te pojasnila: “Kolegiji o kojima pričamo su kolegiji čiji su nosioci bili ili vanjski suradnici ili nastavnici s prevelikim opterećenjem u nastavi. Prije restriktivnih financijskih mjera, Fakultet je dobivao sredstva za vanjske suradnike od Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta. Sada su ta sredstva ukinuta. Drugo, nastavnici su imali nadoknadu za studente i nastavu mimo norme, što je značilo da je nastavnik koji je držao tri kolegija, bio i plaćen za izvođenje ta tri kolegija. Sada to više nije. Jednostavno nije bilo načina angažirati nove vanjske suradnike u trenutku kada Fakultet nije u stanju platiti one koji već odrađuju preko norme.”
Na upit Fairpress-a, iz MZOS-a su odgovorili da su tijekom 2000-ih financirali velik dio vanjske suradnje visokih učilišta, kao i značajno povećanje broja zaposlenih nastavnika (25% povećanja između 2005. i 2011.). U dopisu MZOS-a također navode da se kao izvor sredstava za plaćanje vanjskih suradnika mogu koristiti novci od subvencije školarina te drugih prihoda od poslova na tržištu, ukratko – visoka učilišta u Hrvatskoj svakako na raspolaganju imaju više različitih izvora iz kojih mogu financirati plaćanje vanjskih suradnika.
Problematično je kada se studij gotovo strateški osloni na vanjske suradnike, propuštajući stvarati vlastiti kadar. A upravo se to dogodilo Fakultetu političkih znanosti, koji i dalje na studiju novinarstva, na različitim kolegijima ima ukupno 17 vanjskih suradnika, za razliku od studija politologije gdje ih je samo 4. Istovremeno, na politologiji je zaposleno 45 nastavnika i asistenata, dok ih je na novinarstvu tek 16, iako nekoliko nastavnika s politologije predaje i na novinarstvu.
Posljedica je to, prije svega, neravnomjernog razvoja tih dvaju studija, smatra Grbeša:
“Novinarstvo je na neki način i osnovano kao siroče u odnosu na studij politologije. Zadnjih nekoliko uprava zaista pokušava ispraviti tu nepravdu, koja moguće i nije bila namjerna, nego jednostavno društveno uvjetovana. U onom vremenu, novinarstvo je logično pripalo političkom studiju, ali je njegov razvoj, nažalost, ostao u sjeni primarnog studija politologije. Danas se plaća danak tom neravnopravnom i često stihijskom razvoju.”
Što zbog financijske krize, što zbog nedostatka strateškog ulaganja u studij novinarstva i njegov kadar, očigledno je da se Fakultet nosi s ozbiljnim problemima, a koje je uočilo i Stručno povjerenstvo prilikom vrednovanja Fakulteta i njegovih studijskih programa u postupku reakreditacije koji provodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje. U Izvješću se, između ostalog, navode problemi poput preopterećenosti zaposlenika, nejasne prohodnosti studija, te preniske razine brige za kvalitetu nastave.
S druge strane, kao jednu od glavnih prednosti, Stručno povjerenstvo izdvojilo je „izvrsne studentske medije“, ali isto tako i upitnu financijsku održivost TV studija. Vrijednost studentskih medija naglasila je i Grbeša, smatrajući kako studenti ondje usvoje praktična znanja kojih se ne bi trebali sramiti po izlasku s Fakulteta.
Studij novinarstva Fakulteta političkih znanosti nalazi se pred ključnom dilemom koja će odrediti njegov budući razvoj: hoće li krenuti putem društvene odgovornosti i stvarati potencijal koji bi bio u stanju izdnjedriti promjene ili će hraniti zatrovanog giganta zvanog hrvatsko medijsko tržište, na račun i štetu građanki i građana ove zemlje i generacija koje odrastaju u takvom onečišćenom sustavu.
Članak u cjelosti možete pročitati ovdje.
L.B./izvor: Fairpress.eu
foto: Facebook
SVAKA ČAST