facebook,
whatsapp
Osnovno je da znanstvenik svojim djelovanjem pridonese razvoju znanja, što može biti otkriće nečega sasvim novog, ali i nova kombinacija postojećih znanja koja omogućava novu perspektivu u izučavanju nekog problema i traženju rješenja.
Da bi netko postao uspješan znanstvenik prva pretpostavka je kvalitetno školovanje od osnovne i srednje škole, preko sveučilišnog preddiplomskog i diplomskog studija. Nakon toga osoba koja želi biti uspješan znanstvenik mora se detaljno upoznati sa svim relevantnim rezultatima znanstvenih istraživanja u nekom užem području znanosti, primjerice menadžment, istraživanje gena, analiza i grupiranje podataka, optimizacija i slično. To se najčešće postiže u okviru odgovarajućeg doktorskog studija, ali postoje i drugi načini (poslijediplomski specijalistički studiji, samostalni rad i drugo).
Rezultati znanstvenoistraživačkog rada objavljuju se u specijaliziranim znanstvenim časopisima i znanstvenim knjigama, a predstavljaju se i na međunarodnim znanstvenim skupovima. Netko tko želi biti uspješan znanstvenik posredovanjem znanstvenih časopisa i znanstvenih skupova mora redovito pratiti nova znanstvena dostignuća u području kojim se bavi.
Pretraživanje znanstvene literature obavlja se preko odgovarajućih baza podataka. Pristup ovim informacijama vrlo je skup. Primjerice, samo godišnji pristup Elsevierovim bazama podataka za Republiku Hrvatsku košta oko 12 milijuna kuna. To znači da svaki znanstvenik iz RH može besplatno pretraživati baze kao što su WoS, SCOPUS i Current Contents. Ovo pretraživanje uključuje pristup sažetcima radova, a u posljednje vrijeme i pristup popisu korištene literature, najvažnijim naznakama (Highlights), grafičkom sažetku, a u nekim slučajevima moguće je preuzeti i cijeli rad, koji se najčešće mora dodatno platiti (otprilike 30 do 40 američkih dolara).
Prisustvovanje ili sudjelovanje na znanstvenim konferencijama također nije besplatno. Osim uobičajenih putnih troškova, potrebno je platiti i odgovarajuću kotizaciju (najčešće u rasponu od 100 do nekoliko tisuća dolara).
To još uvijek nije dovoljno da bi netko postao uspješan znanstvenik. Da bi se napravio novi doprinos u nekom znanstvenom području najčešće je potreban uporan eksperimentalni istraživački rad, konzultantski i suradnički rad s drugim znanstvenicima iz tog područja i, konačno, potrebno je imati i nešto što se obično zove: “znanstvena sreća”. I kada znanstvenik zajedno sa svojim suradnicima uspije doći do nove znanstvene spoznaje, potrebno je o tome obavijestiti prvenstveno znanstvenu zajednicu, ali i širu javnost, a to znači opisati istraživački problem, način kako je istraživanje provedeno te u konačnici što se istraživanjem saznalo. Rad se piše po strogo definiranim pravilima, najčešće na engleskom jeziku.
Znanstvenik sam mora procijeniti svoj rad i poslati ga u časopis odgovarajućeg ranga. Pri tome se uvijek teži objavljivanju rada u što bolje pozicioniranom časopisu, ali precjenjivanje vlastitog rada nije dobro jer lako može završiti odbijanjem od strane uredničkog odbora časopisa u koji je rad poslan.
Uredništvo znanstvenog časopisa provodi recenzentski postupak koji najčešće uključuje bar dvije nezavisne anonimne recenzije vrhunskih stručnjaka toga područja. Ako sve ide dobro, nakon nekoliko izmjena rada može doći do njegova prihvaćanja i objavljivanja. Cijeli recenzentski postupak obično traje 3 - 6 mjeseci, ali može potrajati i do nekoliko godina. Ako je rad odbijen, potrebno ga je preraditi i poslati u neki drugi časopis.
Članak u cijelosti pročitajte ovdje.
L.B./izvor: Glas Slavonije
foto: Shutterstock
