facebook,
whatsapp
Učimo i mučimo se četiri godine kako bismo dospjeli ovdje gdje smo sad – na fakultetu. Znači, trebali bismo se mučiti i dalje, grijati stolice i opravdati povjerenje koje nam je dano kad smo upisali fakultet, zar ne? Pa...zapravo ne!
Prije nego nastavite čitati, važno je napomenuti da nitko ne tvrdi da se na fakultetu ne treba truditi, dati 100% od sebe i nastaviti s marljivim radom kao u srednjoj školi. Dapače, veoma je važno da odrađujete svoje studentske obaveze i zadatke, odlazite na predavanja, umrežavate se (kako s kolegama, tako i s profesorima) i iskoristite veći dio prilika koje vam se tijekom studiranja pružaju. No, iako je studiranje i uspjeh na fakultetu važan, ova ideja stvara mnogim studentima snažan stres koji im narušava fizičko i mentalno zdravlje. Studiranje mora ispitati tvoje intelektualne kapacitete i granice, proširiti ih i obogatiti, a nikako te gurnuti preko ruba do točke pucanja.
Ako studirate, onda vam je taj osjećaj dobro poznat: budite se u ponedjeljak ujutro i sama pomisao na sve obaveze koje vas tog tjedna čekaju pogode vas kao šaka u želudac. Bez obzira koliko ste kolegija odslušali, koliko ste sati proveli nad knjigom proteklih tjedana i koliko ste skripti i članaka pročitali, obaveze kao da se neprestano gomilaju i nikada im kraja. Na takva jutra, lako je zamisliti koliko vam se daleko čini sljedeći vikend. Započnete svoju tjednu rutinu: buđenje, predavanja, menza, učenje, projekti, seminari, spavanje i sve ispočetka.
Ovaj uzorak uzrokuje stres u životima studenata jer neprestano osjećaju da imaju toliko posla, a tako malo vremena. Neki oblici stresa su zdravi, dapače – poželjno je izlagati im se jer nas tjeraju van naše zone ugode, ali kad se stres pojača i postane nešto s čime se ne možete nositi, onda počinju problemi.
Ne samo da je veliki \'gušt\', užitak svako malo predahnuti, uzeti pauzu od svega i malo se \'ispuhati\' nego je i presudno za tvoje psiho-fizičko zdravlje. Previše konstantnog stresa uništava mentalno zdravlje stoga je preporučljivo svako malo priuštiti si periode odmaranja tijekom najgorih perioda akademske godine (da, baš usred ispitnih rokova!).
Nekada može biti dovoljno da svedeš učenje na sat-dva tijekom dana, a ostatak vremena utrošiš na druženje s prijateljima ili spavanje. Spavanje je pogotovo važno jer većina studenata ne spava dovoljno, a upravo je ono jako važno za održavanje našeg tjelesnog zdravlja, ali i dobrog i vitalnog stanja mozga i imuniteta. Studenti u prosjeku spavaju samo šest sati, a minimum koji vam je potreban je osam pa izračunajte koliko ste u zaostatku. Bez obnavljanja organizma koje se odvija kad spavamo, podložniji smo padu imuniteta, prehladama, anemijama i sličnim problemima koji će ti samo otežati odrađivanje svih zadataka.
Najkraće rečeno: studenti su pod snažnim stresom što može pogubno utjecati na njihovo zdravlje. No, uz dobro isplaniran dnevni, tjedni i mjesečni raspored, dobre organizacijske vještine i poštenje u odrađivanju fakultetskih obaveza, moguće je držati konce u rukama.
Stoga, sljedeći put kad vam se učini da se svijet oko vas urušava, zatvorite tu knjigu koju držite u rukama, bacite skriptu na pod sobe i izađite iz stana. Prošetajte s prijateljima, sjedite na klupu u parku, joggirajte ili pogledajte neki film. Jer vi ste to zaslužili, a tijelo i um će vam definitivno biti zahvalni na tome.
L.B./izvor: The Odyssey Online
foto: Pixabay
Prije nego nastavite čitati, važno je napomenuti da nitko ne tvrdi da se na fakultetu ne treba truditi, dati 100% od sebe i nastaviti s marljivim radom kao u srednjoj školi. Dapače, veoma je važno da odrađujete svoje studentske obaveze i zadatke, odlazite na predavanja, umrežavate se (kako s kolegama, tako i s profesorima) i iskoristite veći dio prilika koje vam se tijekom studiranja pružaju. No, iako je studiranje i uspjeh na fakultetu važan, ova ideja stvara mnogim studentima snažan stres koji im narušava fizičko i mentalno zdravlje. Studiranje mora ispitati tvoje intelektualne kapacitete i granice, proširiti ih i obogatiti, a nikako te gurnuti preko ruba do točke pucanja.
Ako studirate, onda vam je taj osjećaj dobro poznat: budite se u ponedjeljak ujutro i sama pomisao na sve obaveze koje vas tog tjedna čekaju pogode vas kao šaka u želudac. Bez obzira koliko ste kolegija odslušali, koliko ste sati proveli nad knjigom proteklih tjedana i koliko ste skripti i članaka pročitali, obaveze kao da se neprestano gomilaju i nikada im kraja. Na takva jutra, lako je zamisliti koliko vam se daleko čini sljedeći vikend. Započnete svoju tjednu rutinu: buđenje, predavanja, menza, učenje, projekti, seminari, spavanje i sve ispočetka.
Ovaj uzorak uzrokuje stres u životima studenata jer neprestano osjećaju da imaju toliko posla, a tako malo vremena. Neki oblici stresa su zdravi, dapače – poželjno je izlagati im se jer nas tjeraju van naše zone ugode, ali kad se stres pojača i postane nešto s čime se ne možete nositi, onda počinju problemi.
Ne samo da je veliki \'gušt\', užitak svako malo predahnuti, uzeti pauzu od svega i malo se \'ispuhati\' nego je i presudno za tvoje psiho-fizičko zdravlje. Previše konstantnog stresa uništava mentalno zdravlje stoga je preporučljivo svako malo priuštiti si periode odmaranja tijekom najgorih perioda akademske godine (da, baš usred ispitnih rokova!).
Nekada može biti dovoljno da svedeš učenje na sat-dva tijekom dana, a ostatak vremena utrošiš na druženje s prijateljima ili spavanje. Spavanje je pogotovo važno jer većina studenata ne spava dovoljno, a upravo je ono jako važno za održavanje našeg tjelesnog zdravlja, ali i dobrog i vitalnog stanja mozga i imuniteta. Studenti u prosjeku spavaju samo šest sati, a minimum koji vam je potreban je osam pa izračunajte koliko ste u zaostatku. Bez obnavljanja organizma koje se odvija kad spavamo, podložniji smo padu imuniteta, prehladama, anemijama i sličnim problemima koji će ti samo otežati odrađivanje svih zadataka.
Najkraće rečeno: studenti su pod snažnim stresom što može pogubno utjecati na njihovo zdravlje. No, uz dobro isplaniran dnevni, tjedni i mjesečni raspored, dobre organizacijske vještine i poštenje u odrađivanju fakultetskih obaveza, moguće je držati konce u rukama.
Stoga, sljedeći put kad vam se učini da se svijet oko vas urušava, zatvorite tu knjigu koju držite u rukama, bacite skriptu na pod sobe i izađite iz stana. Prošetajte s prijateljima, sjedite na klupu u parku, joggirajte ili pogledajte neki film. Jer vi ste to zaslužili, a tijelo i um će vam definitivno biti zahvalni na tome.
L.B./izvor: The Odyssey Online
foto: Pixabay
