facebook,
whatsapp
Na tržište rada ne djeluje se dovoljno, nego se, gotovo kao najnormalnije, prihvaćaju i trpe posljedice manjka radnih mjesta s jedne strane i raspoloživih radnika za iskazane potrebe poslodavaca s druge, piše Jutarnji list.
Posebno zabrinjava činjenica da je nezaposlenost tijekom prethodne godine porasla u svim obrazovnim skupinama, no ipak je najveći relativni porast evidentiran među osobama s najvišim stupnjem obrazovanja.
"Među osobama sa završenim prvim stupnjem fakulteta, stručnim studijem ili visokom školom nezaposlenost je od 2008. do 2014. porasla 2,9 puta, a među osobama sa završenim fakultetom, akademijom, magisterijem ili doktoratom 2,8 puta. Navedeno ukazuje na veliku neusklađenost između obrazovnog sustava i stvarnih potreba tržišta rada", ocjenjuje prof. dr. sc. Alke Obadić s Katedre za makroekonomiju i gospodarski razvoj zagrebačkog Ekonomskog fakulteta.
Analizirajući neusklađenost obrazovnog sustava i tržišta rada, naša sugovornica polazi od toga da je došlo do značajnih promjena tijekom devedesetih u strukturi tržišta proizvoda, koje su, ističe, rezultirale izmijenjenom strukturom potražnje za radom, a nisu usklađene s ponudom rada.
"Spomenuta neusklađenost, a time i krutost tržišta rada u Hrvatskoj je zasigurno uzrokovana i niskom geografskom i kvalifikacijskom mobilnošću uslijed nemogućnosti rješavanja problema stanovanja i niskom željom radnika za dodatnim obrazovanjem ili prekvalifikacijom", napominje Obadić.
Cijeli članak možete pročitati ovdje.
L.B./izvor: Jutarnji list
foto: Freeimages
Posebno zabrinjava činjenica da je nezaposlenost tijekom prethodne godine porasla u svim obrazovnim skupinama, no ipak je najveći relativni porast evidentiran među osobama s najvišim stupnjem obrazovanja.
"Među osobama sa završenim prvim stupnjem fakulteta, stručnim studijem ili visokom školom nezaposlenost je od 2008. do 2014. porasla 2,9 puta, a među osobama sa završenim fakultetom, akademijom, magisterijem ili doktoratom 2,8 puta. Navedeno ukazuje na veliku neusklađenost između obrazovnog sustava i stvarnih potreba tržišta rada", ocjenjuje prof. dr. sc. Alke Obadić s Katedre za makroekonomiju i gospodarski razvoj zagrebačkog Ekonomskog fakulteta.
Analizirajući neusklađenost obrazovnog sustava i tržišta rada, naša sugovornica polazi od toga da je došlo do značajnih promjena tijekom devedesetih u strukturi tržišta proizvoda, koje su, ističe, rezultirale izmijenjenom strukturom potražnje za radom, a nisu usklađene s ponudom rada.
"Spomenuta neusklađenost, a time i krutost tržišta rada u Hrvatskoj je zasigurno uzrokovana i niskom geografskom i kvalifikacijskom mobilnošću uslijed nemogućnosti rješavanja problema stanovanja i niskom željom radnika za dodatnim obrazovanjem ili prekvalifikacijom", napominje Obadić.
Cijeli članak možete pročitati ovdje.
L.B./izvor: Jutarnji list
foto: Freeimages
