Mojfaks.hr u Vijesti

Part-time posao ili part-time student?

Možda kod nas vrijeme studija još uvijek smrdi na 3-4 godine partijanja, cuge, usputnih veza i osjećaja slobode. Vani je trend obrnut. Sve manje ljudi želi studirati full-time.

17. lipnja 2010 15:16
Slika nije pronađena

Slika nije pronađena Foto: MojFaks

Je li to zbog trenutne ekonomske situacije ili zbog visokih školarina, a vjerojatno oboje, sve manje postsrednjoškolaca u razvijenim zemljama želi provesti x godina isključivo studirajući. Koledži u Velikoj Britaniji koji su specijalizirani za part-time studije i koji su osnovani za ekipu srednje životne dobi, iz godine u godinu upisuju sve više mladih ljudi kojima ne pada na pamet potrošiti par godina života za diplomu i dug od najmanje 100.000 kuna.

Prosječni student u Americi ili Engleskoj završava studij u popriličnom bankovnom minusu kojeg treba otplaćivati sljedećih nekoliko godina. Tu negdje mnogi gube volju za faksom, no pošto im je svejedno potrebna nekakva diploma odlučuju se na part-time studiranje.

"Sve više mladih ljudi odlučuje se ostati kod kuće i tamo učiti, zadržavajući svoje poslove, u želji da izbjegnu visoke dugove koji dolaze sa tradicionalnim institucijama i njihovim školarinama", kaže Christina Lloyd s Open Universityja, jednog od vodećih fakulteta za  studij uz rad.

Ekonomski pritisak na ljude koji završavaju srednju školu kod nas je još relativno nevidljiv. Osim u slučaju studenata koji dolaze na faks iz siromašnijih krajeva te se moraju neko snaći kroz šumu osrednjih poslova na meniju studentskog servisa, ostali posao doživljavaju kao povremeno nužno zlo za podebljavanje džeparca prije ljeta.

Priče oko besplatnog studiranja zvuče idealno, no ukoliko se vodimo situacijom po razvijenijim zemljama, riječ je o privilegiji koju si malo koja ekonomija može priuštiti. No to nije jedini problem. Čak i ako su školarine niske ili neznatne, život po metropolama je financijska rupa bez dna. Što ti vrijedi besplatan faks, ukoliko samo sobu moraš plaćati 500 eura u većini zapadnoeuropskih urbanih zona.

S druge strane, diplome, osim u usko specijaliziranim područjima, znače sve manje i manje. Poslodavce više zanima opći dojam, motivacija i prirodna inteligencija budućeg zaposlenika. Hijerarhiju titula i akademskih postignuća polako ali sigurno zamjenjuje lukavost i snalažljivost. Nije to ni tako loše.  


Autor: Krešimir Dujmović

Još vijesti