L.B. u Vijesti

Po ulaganjima u visoko obrazovanje i znanost smo na dnu Europe

Visoko obrazovanje u zadnje je vrijeme na meti kritike raznih stručnjaka. O problemima u visokom školstvu i znanosti upoznat je svaki student i zaposlenik fakulteta, ali i šira javnost, no unatoč prokazivanju problematičnih situacija i odluka, kao da se malo toga mijenja da bi se stvari pokrenule nabolje.

24. rujna 2015 12:00
Slika nije pronađena

Slika nije pronađena Foto: MojFaks

Neki, poput Hrvoja Buljana, pročelnika Fizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu problem vide u intertnosti političkih lidera da provedu korjenite izmjene, ali i u neadekvatnom ulaganju u srednjoškolsko obrazovanje te slabom ulaganju u znanost i obrazovanje općenito.

"Tok novca od MZOŠ-a prema sveučilištima pa nadalje prema sastavnicama nije dobar. Premalo se ulaže u STEM (Science, Technology, Engineering and Mathematics) područja koja mogu generirati stvaranje novih radnih mjesta i odgovoriti na zahtjev za ljudskim resursima potencijalnih investitora u tim područjima", rekao je Buljan i naglasio da se tu, među ostalim, radi o neadekvatnim upisnim kvotama.

"Donošenje odluke o kvotama nije korelirano s potrebama tržišta rada i bez vizije je potreba gospodarstva u idućem desetljeću. Postoji li vizija koliko će inženjera elektrotehnike, matematičara, agronoma biti potrebno našem društvu za 5-10 godina, a koliko ekonomista, pravnika, filozofa", propituje Buljan koji smatra da bi država trebala više ulagati u fakultete čiji diplomanti mogu biti faktor gospodarskog rasta.

Tamara Perišin, profesorica europskog prava na Pravnom fakultetu u Zagrebu i gostujuća profesorica na Sveučilistu Harvard, najveći problem cjelokupnog hrvatskog obrazovanja vidi u tome da se poučavanje i učenje temelje na memoriranju činjenica.

"U takvom sustavu studenti ulažu veliki trud u savladavanje gradiva, ali rezultat je vrlo slab jer se činjenični podaci brzo zaboravljaju, a i potpuno su beskorisni bez adekvatnog ‘softvera’ u glavi, tj. znanja i vještina kojima bi se ti podaci obrađivali. Studente se često ne potiče na razmišljanje nego samo na ponavljanje nečega što je već negdje napisano ili rečeno. Na taj se način ne mogu stvoriti nova znanja koja su potrebna u svim područjima", istaknula je prof. Perišin.

Velikim problemom smatra i nedostatak mobilnosti studenata i nastavnika: "Iako je u porastu studentska razmjena, osobito kroz Erasmus program, i dalje vrlo malen broj studenata odlazi u inozemstvo steći ne samo ECTS bodove nego diplomu bilo koje razine. Petogodišnji studijski programi (0+5) velikim su dijelom odgovorni za taj manjak mobilnosti. Naime, u Europi i svijetu najveći se dio mobilnosti u svrhu stjecanja diplome odvija na master razini, a petogodišnji programi ometaju i odlaznu i dolaznu i horizontalnu mobilnost."

Cijeli članak možete pročitati ovdje.


izvor: Jutarnji list

Još vijesti