facebook,
whatsapp
U sklopu otvaranja Noći knjige od 2012. redovito se predstavlja godišnje istraživanje o čitanju i kupovanju knjiga u Hrvatskoj, a ove godine prvi ga je put radila agencija Kvaka. Istraživanje je pokazalo da je u posljednjih godinu dana barem jednu knjigu pročitalo 42 posto stanovništva, što je bitno manje od 2018., kad ih je bilo 56 posto, piše Tportal. Čitaju, standardno, najviše žene, potom osobe od 26 do 35 godina, visokoobrazovani i oni s većim mjesečnim primanjima, a čita se najviše beletristika.
Izvor: Pixabay
Kako piše Tportal, nove tehnologije i novi sadržaji, prije svega serije, koje su postale "romani novog doba", ključan su razlog promjena u čitanosti. Čitanje, osim toga, zahtijeva dodatni angažman, strpljenje i disciplinu, što je teže u doba skrolanja, instant-rješenja i 160 umjesto tri televizijska programa. Bogatstvo informacija jednostavno dovodi do siromaštva pozornosti, navodi istraživanje čiji su ispitanici rekli i kako im knjiga više ne predstavlja pristup znanju te da im "više nije in".
Knjige se i dalje kupuju jer su "statusni simbol"
Kad je u pitanju kupovina knjiga, 24 posto stanovništva u posljednja tri mjeseca kupilo je barem jednu knjigu, što je malo manje u odnosu na istraživanje iz 2018., kad ih je bilo 25 posto. Kupuju ponovno najviše žene u dobi od 35 do 55, i to drastično iznad svih ostalih kategorija, a kupuje se najviše u Zagrebu i okolici, dok najmanje u Slavoniji. Budžet je pritom velika prepreka. "Volim imati knjigu, ali si je ne mogu uvijek priuštiti", rekao je jedan od ispitanika.
Izvor: Unsplash
Na pitanje zašto se knjige (ipak) kupuju, ispitanici odgovaraju da je to zato jer je ona "statusni simbol". Jedan od njih objašnjava kako mu prijatelji na Interliberu troše tisuće kuna na kupovinu knjiga, a nikada ne pročitaju nijednu. "Moda je doći na Interliber i kupiti knjigu", kaže. Poticaj kupnji, uz to, daje kupovina na internetu, koja pojednostavljuje stvari, ali i postojanje book influencera, ljudi čiji će pratitelji "čitati ono što oni čitaju i kupiti to na Interliberu". Tu je još jedan razlog. Knjige su, kaže istraživanje, "instagramične" i ljudi ih "vole poslikati, onako, kada ih naredaju".
Što se tiče mjesta kupovine knjiga, kupuje se najviše u knjižarama, a u Hrvatskoj ljudi vole one male, tople i natrpane, "u kojima rade oni za koje se zna da vole knjigu" ili pak velike, moderne knjižare, koje su i mjesto susreta te nude dodatne kulturne sadržaje. Poseban segment istraživanja posvećen je elektroničkoj knjizi za koju je svega dva posto reklo kako ih čita barem povremeno, što se objašnjava time da se oči umaraju gledajući u ekran, potom time da nedostaje doživljaj knjige, ali i visokim cijenama, kako samih e-izdanja, tako i e-čitača. Među pozitivnim stranama e-knjige navedeno je to da se velik broj naslova nađe na jednom mjestu, da su idealne za putovanja i da su na ovaj način dostupne i one knjige koje nisu prevedene u Hrvatskoj.
U zaključku istraživanja navedeno je što najviše pridonosi popularizaciji čitanja u Hrvatskoj. To su novi mediji, društvene mreže na kojima su aktivni i brojni pisci, potom akcije koje provode knjižničari, poput gostovanja autora ili čitateljskih klubova te Interliber. Kao poticajni su istaknuti i More knjiga na Zrinjevcu, Festival svjetske književnosti, knjižni klubovi, Pričigin/Spikigin te besplatna članarina u Knjižnicama Grada Zagreba.
Izvor: Unsplash
Noć knjige u svom osmom izdanju nudi oko 800 programa u 174 grada i mjesta širom Hrvatske. Osim u knjižnicama, knjižarama, odgojno-obrazovnim ustanovama, institutima, kulturnim centrima i muzejima, programi će se održavati i u staračkim domovima, bolnicama, zatvorima te na radijskim i televizijskim postajama, a od ove godine prvi put i u mjesnim odborima i općinama.
MojFaks
izvor: Tportal
foto: Pixabay
