Mojfaks.hr u Vijesti

Savjet stručnjaka: Idealizam Tarzana koji sve može sam loš je za studente

Nova akademska godina – novi stresovi! Još k tome ako si brucoš koji će od ove jeseni uz čari studentskog iskusiti i čari samostalnog života te upoznavanja novog grada – stres može biti samo još i veći.

25. kolovoza 2015 12:36
Slika nije pronađena

Slika nije pronađena Foto: MojFaks

Iako se o pritiscima na studente, koje se automatski gura u kategoriju povlaštenih građana koji sve mogu i moraju sami, rijetko govori – odlučili smo vam ponuditi članak koji govori o malo manje zabavnoj i \'lajt\' temi, ali koji će vam sigurno pomoći u trenucima kad pomislite da je studiranje preteško i da više ne možete. Barem ne sami...

* Bliži nam se početak još jedne akademske godine. Koji su izazovi koji očekuju studente, a posebno brucoše, u njihovom studentskom životu? Postoje li neke stvari na koje se treba psihički i fizički priviknuti, a koje bi mogle stvarati stres studentima (promjena mjesta stanovanja, načina života, učenja, samostalnost)?


Rekao bih da u našem društvu vlada određena doza predrasudnog stava prema studentima koje se automatski gura u kategoriju povlaštenih građana. Od trenutka kada upišu studij, postavljaju im se visoki kriteriji i očekivanja. Istovremeno, kao da nema sluha za studentske poteškoće i izazove s kojima će se morati uspješno nositi kako bi konačan rezultat studiranja bila diploma.

Često su roditelji i poznanici ti koji, unatoč dobrim namjerama, stavljaju veliki teret na leđa brucoša. Rečenice tipa „samo moraš zagrijati stolicu i učiti“ ili „sada zaboravi na zabavu i primi se knjige“, čini se, nikada neće izaći iz mode. Takvi stavovi, nažalost, stavljaju dodatan pritisak na studente jer izražavaju, kao prvo, vjerovanje da učenje mora biti mučenje (što nikako nije model koji prakticiraju najuspješniji studenti) te, možda i puno važnije, kao drugo, šalju poruku nerazumijevanja.



Kako se radi o iznimno stresnom razdoblju života za veliku većinu novih studenata, takvi pritisci nikome nisu od koristi. Stres je posebno velik za studente koji napuštaju obiteljski dom i bivaju prisiljeni samostalno savladavati izazove s kojima se do sada nisu imali prilike suočiti. U društvu u kojemu je sve veći postotak mladih ljudi koji i u tridesetima žive s roditeljima, napustiti obiteljsku sigurnost sa 18 godina, predstavlja vrlo intenzivan osobni Kopernikanski obrat. O tome svjedoče studentice i studenti koji su posjetili naše savjetovalište. Gotovo svi su koji su došli iz druge sredine, imali su određenih poteškoća s prilagodbom.

Uspješnost savladavanja izazova s kojima će se susretati, često će ovisiti o kvaliteti podrške koju imaju. Kako se radi o godinama u kojima je podrška vršnjaka često važnija od roditeljske podrške (no ona time nikako nije isključena), kvaliteta socijalnog i emocionalnog života odigrat će veliku ulogu u studentskom uspjehu.

Od zadovoljavanja osnovnih bioloških potreba, poput hrane i kvalitetnog sna, preko osjećaja sigurnosti u novoj sredini ili novonastalim okolnostima, pa sve do gubljenja određenih mladenačkih iluzija koje svijet odraslih donosi, a u koji studiranjem  polagano ulaze, mladi će ljudi na kraju studentskog iskustva biti promijenjeni.

* Kao profesionalci koji savjetuju i pomažu studentima tijekom stresnog perioda studiranja, što biste rekli da su najčešći problemi zbog kojih vam se studenti obraćaju? Što ih najčešće muči, oko čega se najčešće savjetuju s vama?

Što se tiče studiranja, najčešći problem je manjak motivacije. Kada se fakultetska građa ne poklapa sa studentskim očekivanjima, dolazi do studentskog povlačenja. U našem savjetovalištu studenti imaju priliku provjeriti radi li se o manjku unutrašnje motivacije i potpunom gubitku interesa za predmet koji studiraju, ili se radi o savladivim preprekama, poput stresnih situacija na koje nailaze i koje im otežavaju završavanje željenog fakulteta. Tu se javljaju problemi poput straha od ispita, napetosti zbog previše gradiva kao posljedice odgađanja obaveza i slično.



Veliku ulogu svakako igra i već spomenuta prilagodba na novu sredinu. U tih prvih godinu dana studenti su u situaciji da samostalno istraže kako funkcioniraju vještine koje su svjesno ili nesvjesno naučili u svojoj obitelji. Za neke će to predstavljati manji, a za neke veći problem. Javljaju se prva preispitivanja kao i prve mogućnosti da odluke koje donose nisu nužno u skladu s roditeljskim vrijednostima i očekivanjima.

O roditeljima je već bilo riječi. Slično vrijedi i za širu obitelj i njihova očekivanja. No osim obitelji, mladi ljudi s početkom studiranja gube i socijalnu bazu vršnjaka na koju su se mogli osloniti. Dok ne razviju novu, mnogi se nađu u međuprostoru koji zna biti izazovan i otuđujući. Strah od samoće može rezultirati neadekvatnim novim društvom koje može otežati život. Važne teme su svakako i ljubavni i seksualni odnosi koji mogu odnijeti veliki dio energije i okupirati žarište fokusa. Posebno se to odnosi na bolne prekide ljubavnih odnosa.



Također važna dimenzija poteškoća vezana je uz osobno nezadovoljstvo. Ona se tiče manjka samosvijesti i  samopouzdanja, kao i krize identiteta i loših životnih navika. Kako većina mladih ljudi nema razvijene vještine kvalitetnog upravljanja svojim vremenom, posljedica je frustracija zbog nezadovoljenih potreba.

Često ćete čuti od studenata radikalne izjave `sve ili ništa`. Ili učim ili se zabavljam. Umijeće uspješnog studenta je da pronađe svoj način i balans između učenja i zabave, zadovoljavanja svojih bioloških, intelektualnih i emocionalnih potreba.


* Što studentima nudi studentsko savjetovalište poput vašega?


Jedna od najvažnijih poruka koju želimo prenijeti studentima, kako i samo ime savjetovališta kaže, je da nisu sami. Iako se često i danas možemo sresti s idealizmom Tarzana iz džungle, koji sve može i mora sam, naš rad bazira se na ideji da svatko od nas treba nekoga tko će nas vidjeti. Ne mislim pri tome na ono kakvi bismo trebali biti da bismo vrijedili, nego na ono što jesmo. Kada osoba osjeća da je nasuprot nje netko tko je neće procjenjivati, osuđivati ili etiketirati, nego da je tu netko tko je zaista zainteresiran za nju kao osobu, tada i sama dobiva priliku da osvijesti što hoće i treba.

Netko će reći da takve usluge mogu dobiti u razgovoru s prijateljem. To je djelomično točno, no svakako treba uzeti u obzir da kod nas u savjetovalištu možete dobiti podršku od osoba koje su puno vremena posvetile strategijama kvalietnog življenja, što se ne može reći za sve osobe koje imaju prijateljske namjere. Tako često biva da prijatelji potiču i podršavaju za osobu štetna ponašanja iz dobrih namjera. Jedna od takvih aktivnosti svakako je izbjegavanje suočavanja i potiskivanje onoga što osjećamo.
Koncept studentskog savjetovališta "Nisi sam/a" zamišljen je kroz savjetovanje u trajanju do 5 besplatnih sati.


Cool i ugodan prostor u kojem možete popričati o svemu što vas muči...

* Smatrate li da su problemi sa samopouzdanjem, stresom, \'burn­out\' sindromom, depresijom i sl. tabu tema među studentima?

Kažu da je bolje da plačeš kod svoga psihoterapeuta nego da se smiješ kod psihijatra. Ta šaljivo-ironična izreka djelomično odgovara na postavljeno pitanje.

Rekao bih da živimo u vremenu stavljanja velikog naglaska na ugodu. Tako funkcionira tržišni sustav i tu se je teško oduprijeti poplavi konstantnog bombardiranja hedonističkim imperativima. Posljedica toga je da se ljudi boje neugode. Osjećaju se promašeno i neuspješno ako nisu sretni. Boje se svojih pogrešaka i stvaraju neke iluzorne verzije sebe, na štetu svojih stvarnih kvaliteta.

Mi svojim savjetovalištem želimo mladim ljudima pokazati da se radi o predrasudama. Da razloga za strah nema. Neugoda koja se povremeno pojavljuje tijekom rada u savjetovalištu, sastavni je dio života. Nije problem u neugodi, nego u našem otporu protiv neugode. U trenutku kada prihvatite neugodu, kada se prestanete boriti protiv, ona prestaje biti nešto teško i nepodnošljivo. To na sličan način vrijedi i za savjetodavni rad, kao i za učenje.



* Što biste poručili našim čitateljima, a posebice brucošima koji će početkom akademske godinu uploviti u avanturu zvanu studentski život?

Dragi brucoši, nemojte biti strogi prema sebi. Osluškujte svoje potrebe, budite polagani i strpljivi, sa što manje otpora prema izazovima koji se nađu pred vama. U redu je da se bojite, u redu je da ne znate, a najvažnije je da prihvatite svoje pogreške. Ne nasjedajte na stavove da je studiranje samo mučenje i učenje. Ne slušajte niti one kojima je sve prelagano i koji sve uspijevaju bez poteškoća u zadnji tren.

Važno je da otkrijete sami svoj način i da se ne brinete ako on ne sliči nekome pored vas. Dobar balans i kvalitetna podrška omogućit će vam miran san. Studirajte, zabavite se, ne zaboravite na svoje emocionalne potrebe, bavite se tjelovježbom, plešite, istražujte, igrajte se.

Za sve ostalo, tu je studentsko savjetovalište „Nisi sam/a"!

L.B./foto: Freeimages, osobna arhiva savjetovališta \'Nisi sam/a\'

Još vijesti