Strategija Svjetske banke ukazuje na probleme u hrvatskom obrazovnom sustavu

Hrvatska se, prema indeksu ljudskog kapitala koji mjeri potencijal djeteta koje može ostvariti kao odrasla osoba, pronašla na 35. mjestu od njih 157. Kada pričamo o obrazovanju, pokazalo se kako je romska nacionalna manjina, koja čini jedan posto stanovništva, izrazito neaktivna – samo njih 45% dođe do srednje škole, a od kojih je čak 78% djevojčica.

Dok srednju školu ili fakultet završi gotovo jedna četvrtina Roma, to isto učini samo 6% Romkinja. Veliki potencijal za razvoj obrazovanja postoji, pokazuje istraživanje. Prosječno hrvatsko dijete ima 10,8 korisnih godina školovanja, ali da je potrebno još 2,5 za dodatnu edukaciju, prenosi Jutarnji list. 

Cjelodnevne škole

Jedna od aktivnosti koje će strategija u ovom razdoblju od pet godina poticati bit će tzv. 'razvoj cjelodnevnih škola na temelju međunarodnog iskustva', koji će zahtijevati ulaganje u infrastrukturu obrazovnog sustava, a projekt bi se financirao iz fonda Europske unije.

Da bi cjelodnevne škole stvarno zasjale u hrvatskom školstvu, potrebno je prilagoditi faktore poput rada škola u dvije smjene, negdje čak i tri, što je ministrica Divjak i najavila u ožujku ove godine. Najavljena je nastava svih škola u jednoj smjeni, ali više sati provedenih fizički u školama, kako bi se djecu rasteretilo od pisanja domaćih zadaća kod kuće, piše Jutarnji. 

Osim uvođenja cjelodnevnih škola, smatraju kako su promjene potrebne i u sustavu financiranja putem studentskih vaučera, kao i u autonomiji škola – potrebna je veća nezavisnost svih škola u Hrvatskoj kako bi one mogle u potpunosti iskoristiti svoje resurse i razvile unutar sebe sustav cjelodnevnih škola.

P.H.

Izvor: Jutarnji list

Foto: freepik @jcomp