facebook,
whatsapp
A kako da ih i zadovolji kad im je garantirala plaću od 1600 pa 2400 kuna, što nije dovoljno niti za pokrivanje najosnovnijih troškova života?
U 2013., 2014. i 2015. godini ta je mjera bila najzastupljenija po broju novih korisnika i najizdašnije financirana od svih mjera aktivne politike tržišta rada. Od 2012. ona je namijenjena svim nezaposlenima s manje od godinu dana radnog iskustva u struci, a osnovna joj je namjera pružiti korisnicima privremeno radno iskustvo kako bi im se povećale šanse za kasnije zapošljavanje. Dosad je kroz osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa prošla 51.000 osoba, a prosječno se uključilo 14.000 mladih godišnje.
Baza za radničku inicijativu i demokratizaciju (BRID) objavila je istraživanje, provedeno u prosincu prošle godine, čiji je cilj bio ispitati socijalni profil korisnika mjere i načine njihova uzdržavanja uz mjesečnu naknadu od tadašnjih 1600 kuna. Kako je poznato, naknada je poslije povećana na 2400 kuna.
Kako su pokazali rezultati istraživanja, većini korisnika mjesečna naknada nije bila dostatna za pokrivanje osnovnih troškova. Njih čak 65 bilo je u financijskim problemima.
Prema mišljenju mnogih ispitanika, ta mjera pogoduje samo poslodavcima, ruši cijenu rada, a jedina joj je funkcija prividno smanjenje nezaposlenosti. Istraživanje je pokazalo kako su šanse za korištenje mjere stručnog osposobljavanja manje za djecu roditelja koji nemaju visoko obrazovanje i za one čiji roditelji u razdoblju provedbe mjere nisu imali stalan izvor prihoda.
Ukupni procijenjeni troškovi života za korisnike mjere bili su 3625 kuna, što je bitno manje od naknade koju za stručno osposobljavanje daje država. Vrlo mali broj ispitanika mogao je samostalno plaćati sve osnovne potrebe, poput smještaja, odjeće i hrane. Za financiranje tih potreba trebao im je dodatan prihod, najčešće roditeljska pomoć, koja je iznosila između 800 i 1100 kuna. Pretpostavka za korištenje mjere stručnog osposobljavanja tako je život u roditeljskom domu ili financijska pomoć roditelja.
Većina je korisnika (60 posto) tri mjeseca nakon završetka mjere bila nezaposlena, a oko 24 posto ih je formalno zaposleno u struci. Preostalih 16 posto radilo je izvan struke ili u nekom alternativnom obliku. Nakon završetka mjere samo se 12 posto korisnika zaposlilo na mjestu na kojemu je radilo. Privatnici su znatno češće zadržavali polaznike mjere u stalnom radnom odnosu nego poslodavci u javnom sektoru.
Više pročitajte ovdje.
L.B./izvor: Glas Slavonije
foto: Freeimges
U 2013., 2014. i 2015. godini ta je mjera bila najzastupljenija po broju novih korisnika i najizdašnije financirana od svih mjera aktivne politike tržišta rada. Od 2012. ona je namijenjena svim nezaposlenima s manje od godinu dana radnog iskustva u struci, a osnovna joj je namjera pružiti korisnicima privremeno radno iskustvo kako bi im se povećale šanse za kasnije zapošljavanje. Dosad je kroz osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa prošla 51.000 osoba, a prosječno se uključilo 14.000 mladih godišnje.
Baza za radničku inicijativu i demokratizaciju (BRID) objavila je istraživanje, provedeno u prosincu prošle godine, čiji je cilj bio ispitati socijalni profil korisnika mjere i načine njihova uzdržavanja uz mjesečnu naknadu od tadašnjih 1600 kuna. Kako je poznato, naknada je poslije povećana na 2400 kuna.
Kako su pokazali rezultati istraživanja, većini korisnika mjesečna naknada nije bila dostatna za pokrivanje osnovnih troškova. Njih čak 65 bilo je u financijskim problemima.
Prema mišljenju mnogih ispitanika, ta mjera pogoduje samo poslodavcima, ruši cijenu rada, a jedina joj je funkcija prividno smanjenje nezaposlenosti. Istraživanje je pokazalo kako su šanse za korištenje mjere stručnog osposobljavanja manje za djecu roditelja koji nemaju visoko obrazovanje i za one čiji roditelji u razdoblju provedbe mjere nisu imali stalan izvor prihoda.
Ukupni procijenjeni troškovi života za korisnike mjere bili su 3625 kuna, što je bitno manje od naknade koju za stručno osposobljavanje daje država. Vrlo mali broj ispitanika mogao je samostalno plaćati sve osnovne potrebe, poput smještaja, odjeće i hrane. Za financiranje tih potreba trebao im je dodatan prihod, najčešće roditeljska pomoć, koja je iznosila između 800 i 1100 kuna. Pretpostavka za korištenje mjere stručnog osposobljavanja tako je život u roditeljskom domu ili financijska pomoć roditelja.
Većina je korisnika (60 posto) tri mjeseca nakon završetka mjere bila nezaposlena, a oko 24 posto ih je formalno zaposleno u struci. Preostalih 16 posto radilo je izvan struke ili u nekom alternativnom obliku. Nakon završetka mjere samo se 12 posto korisnika zaposlilo na mjestu na kojemu je radilo. Privatnici su znatno češće zadržavali polaznike mjere u stalnom radnom odnosu nego poslodavci u javnom sektoru.
Više pročitajte ovdje.
L.B./izvor: Glas Slavonije
foto: Freeimges
