facebook,
whatsapp
Strah. Tjeskoba. Suicidalne misli. Manjak energije. Nemogućnost normalnog funkcioniranja u društvu. Ovo su samo od nekih psihičkih simptoma koje osjete mladi ljudi u bilo kojem trenutku i u bilo kojoj situaciji. Lockwon i pandemija uzeli su svoj danak na psihičkom zdravlju djece i mladih, a Caritas to i dokazuje podacima da skoro svako treće dijete u Njemačkoj pati od posljedica korona – menadžmenta.
„Nisam se mogao pokrenuti“
Henning Roesner 21-godišnji je student koji je zbog pandemije i lockdowna počeo osjećati posljedice na svojem psihičkom zdravlju. On osjeća strah, posebice kada je među ljudima. Uz to, osjeća neku vrstu unutarnjeg nemira i pritiska da se mora svima svidjeti kako bi bio dio društva.
>>>5 velikih uzroka stresa zbog kojih su studenti uvijek 'u stisci'<<<
On je od svoje 15 godine počeo imati probleme, ali je prošlog ljeta doživio svoj prvi jači napad panike. „Imate osjećaj kao da ćete se istog trenutka ispovraćati“, počinje pojašnjavati mladi student za DW.
„Loše vam je, drhtite, hladno vam je. Jezivo. Ja sam tog trenutka ležao na krevetu i nisam se mogao pokrenuti, a ni smiriti. To je osjećaj kao da niste potpuno pri sebi, potpuno ste preopterećeni“, kaže.
Stanja nervoze su postajala sve gora
On je, kao i mnogi ljudi diljem svijeta u početku pandemije puno vremena provodio kod kuće. Kako pojašnjava, na početku to ni nije izgledalo tako strašno. Nije bilo druženja, ali ni odlaska na predavanja, pa je s tim socijalni pritisak i splasnuo, no, on se počeo osjećati puno lošije nego prije.
>>>Mentalno zdravlje studenata dugoročno narušeno: Probleme će osjećati čak i nakon kraja pandemije<<<
„Mislim da je to odvikavanje od socijalnih kontakata otežalo moje snalaženje u njima kada su opet bili mogući“, kaže student iskreno. „Mislim da su zbog toga i ta stanja nervoze bila još gora nego ranije“. Henning u ovome nije sam. Kao i mnogi mladi ljudi, provodio je većinu vremena kod kuće i na društvenim mrežama i pregledavao prividno savršene živote drugih ljudi. Izolacija je uskoro uzela svoj danak, pa kako kažu na DW, broj mladih sa znakovima depresije naglo se povećao u Njemačkoj.
Henning je tada odlučio potražiti pomoć. „Ta stanja bespomoćnosti ne želim više doživjeti. Nisam se htio opet pronaći u situaciji da ne mogu spavati i da mi nije dobro u glavi, pa sam otišao k liječniku“, kaže hrabri student.
>>>Ove godine brucošima još i gore: Trećina novoupisanih studenata bori se s depresijom i tjeskobom<<<
„Ovo može pogoditi i najradosnijeg čovjeka na svijetu“
Kada je krenuo na terapije, počeo se opuštati, a s time i otvoreno razgovarati o svojim problemima s kojima se susreće. „Doista je zapanjujuće da se problemi o kojima govorim javljaju i kod drugih, pa onda i oni počnu razgovarati o svojim problemima. Čovjeku je već bolje čak i zbog same spoznaje da nije sam. Ti ne moraš biti duševno mrtav da bi imao depresiju. Ona može pogoditi i najradosnijeg čovjeka na svijetu“, zaključuje student. Kako bi mogao konačno uživati u svojem društvu, posebno nakon završetka pandemije, Henning i dalje redovito odlazi na terapiju.
Izvor: dw.com
