facebook,
whatsapp
Nije rijetkost da se novi studenti, odnosno brucoši, često pogube na faksu kada se profesori počnu predstavljati, a pogotovo kada krenu nabrajati vlastite akademske titule.
Nije ni čudo, s obzirom na to da titula ima mnogo, a vjerujemo da je brucošima još veća zbunjenost kada se spominju pojmovi poput izvanrednih profesora, dekana, rektora, prorektora, prodekana i drugih – tko od njih ima kakvu ulogu u akademskoj zajednici i koje razine studija je potrebno završiti za dobivanje nekih titula?
Iako zvuči komplicirano, zaista nije, zato ne brinite – samo provjerite sva ova službena akademska tijela, profesije i njihove zadaće koje smo objasnili u idućih 12 točaka.
1. Studentska referada
Studentska referada ili studentska služba predstavlja upravno središte fakulteta koje pomaže studentima u rješavanju njihovih problema. Neke od situacija zbog kojih ćete morati u referadu jesu upisi, ispisi s fakulteta, podizanje prijepisa ocjena, problemi sa Studomatom i slično.
Iako su referade često na negativnom glasu među studentima, nemoj se bojati otići tamo i zatražiti pomoć ukoliko imaš problem s prijavom ispita, upisom fakulteta ili kolegija i slično.
2. Studentski pravobranitelj
Studentski pravobranitelj predstavlja glas svih studenata koji se bore za svoja prava. Najčešće postoji na sveučilišnoj razini, ali neki fakulteti imaju i „privatne“ studentske pravobranitelje. Oni savjetuju studente i pomažu im u zagovaranju njihovih akademskih prava i sloboda, a osim zagovaranja, služe da se ona zapravo i ostvare.
Zato ako ikada misliš da su tvoja studentska, odnosno akademska prava povrijeđena, uvijek se možeš obratiti studentskom pravobranitelju za savjet ili za pokretanje postupka koji će riješiti tvoju situaciju i problem.
3. Studentski zbor
Studentski zbor predstavlja tijelo na visokim sveučilištima i fakultetima kojem je cilj unaprjeđivanje i štićenje postojećih prava studenata na određenoj razini. Tako svaki fakultet ima svoj studentski zbor, koji se bira na studentskim izborima, a studentski zbog postoji i na svakoj sveučilišnoj razini.
Osim toga, studentski zbor postoji i na razini države, koji djeluje kao Hrvatski studentski zbor, a oni se zalažu za prava studenata ili za promjene kojima će se poboljšati akademsko obrazovanje studenata.
4. Katedra
Riječ koju ćete vjerojatno često čuti na fakultetskim hodnicima je katedra. Naime, radi se o pojmu koji ima dvostruko značenje. Naime, u fizičkom smislu, katedra predstavlja povišeni dio u dvorani na kojem se nalaze profesori tijekom održavanja svojeg predavanja. Nemaju svi fakulteti fizički odvojeni dio u dvorani za profesora, odnosno katedru, ali veće dvorane u fakultetima ih većinom uvijek imaju.
Drugo značenje katedre je da ona predstavlja skup predavača, odnosno profesora i predmeta istog područja. Na primjer, ukoliko fakultet ima više različitih studijskih programa, svaki za sebe predstavlja jednu katedru, odnosno jednu vrstu znanosti, a i one pojedinačno se mogu dijeliti na više različitih katedra u jednoj skupini, ovisno o nastavno-znanstvenoj jedinici, točnije području znanosti koje ti profesori predaju.
Što znači da nije isto ako ti netko kaže „profesor stoji na katedri“, jer to označava njezinu fizičku osobnost, kao i „ovaj profesor je dio te katedre“, što znači da predaje u specifičnom području te znanosti.
5. Fakultetsko vijeće
Službena definicija fakultetskog vijeća je da ono predstavlja stručno vijeće nekog fakulteta. Fakultetsko vijeće sastoji se od članova poput dekana, prodekana, profesora, ali i studentskih predstavnika. Fakultetsko vijeće služi za odlučivanje o nizu pitanja Statusa i Pravilnika o studiranju.
Tako su oni zaslužni za donošenje bitnih odluka vezanih uz studijske programe, prava studenata, kvalitete studiranja, povećanje studentskog standarda i slično.
6. Dekan
Dekan je osoba koja predstavlja svoj fakultet, a on mora biti jedan od profesora tog istog fakulteta. Dekan se također bira na izborima, a za vrijeme svog mandata prevodi i predstavlja svoj fakultet te rješava sve bitne poteškoće ili probleme s kojima se fakultet susreće, sve do isteka njegova mandata.
Osim što dekan ima ulogu predstavljanja fakulteta u najboljem svjetlu, oni su prije svega profesori pa je česta situacija da profesori koji je ujedno dekan predaje kolegije tijekom studija.
7. Prodekan
Prodekani predstavljaju najbliže dekanove suradnike koji imaju slične uloge, ali u manjem intenzitetu. Prodekani su više namijenjeni za problematiku i određena studentska pitanja, međunarodne suradnje, akademske radove i slično.
Oni zapravo pomažu dekanu u njegovu radu, mijenja dekana kada on nije dostupan, obavlja određene djelatnosti za koje im dekan daje ovlasti i slično. Postoji više vrsta prodekana poput prodekana za nastavu, prodekana za financije, prodekane za znanost i slično. Samim time, na fakultetu djeluju ovisno o njihovoj vrsti.
8. Rektor
Rektor je osoba koja predstavlja sve fakultete na razini nekog sveučilišta. Tako svako sveučilište ima svojeg rektora koji zastupa sve fakultete, odnosno sastavnice nekog sveučilišta. Njega bira sveučilišno vijeće na određeno vrijeme, odnosno mandat.
On ima gotovo identična zadužena kao i dekan, ali na većoj razini s obzirom na to da „pokriva“ čitavo sveučilište, a samim time ima mnogo više odgovornosti i ovlasti.
9. Demonstrator
Demonstratori su osobe koje demonstriraju, odnosno pokazuju određene segmente nastave u okviru nastavnog plana nekog studijskog programa. Ono što je zanimljivo jest da demonstratori mogu biti i stariji studenti koji pomažu mlađim generacijama studenata kod, na primjer, izvođenja nekih vježbi određenog kolegija.
Studenta demonstratora bira profesor, tj. nositelj kolegija prema čijim uputama demonstrator uči mlađe generacije studenata. Najčešće vode seminare ili vježbe, dok profesori, odnosno nositelji kolegija, predaju teorijski dio predavanja.
10. Profesori
Profesori predstavljaju osobe čija je uloga prenijeti znanje i obrazovati svoje studente. No, razlika srednjoškolskih profesora je ta da su oni „samo“ profesori, dok profesori na fakultetima time predstavljaju i svoju titulu, odnosno stečeno zvanje profesora koji prenosi svoje akademsko znanje u nekom području na studente, odnosno možda i buduće profesore te iste znanosti.
11. Kolega/kolegice
Oslovljavanje kolega i kolegica predstavlja akademsku komunikaciju na fakultetima. Profesori tako svoje studente oslovljavaju na ovaj način jer na njih gledaju kao ravnopravni dio fakultetske zajednice, iako nisu na istoj akademskoj razini, odnosno studenti još uvijek nemaju stečene iste titule kao i profesori.
No, bitno je za naglasiti da studenti ne oslovljavaju svoje profesore s izrazom „kolega“ zbog razine poštovanja i pravila pristojnog komuniciranja. Samim time, profesore uvijek treba poštovati i obraćati im se s „Vi“, a oni se s istim poštovanjem obraćaju i studentima.
@buzzin_nova Kako doći do kultne Šare? Mojfaks portal vodi te korak po korak #fyp #trendingvideo #studenti #studentskidom #šara #antestarcevic #zet #zagreb ♬ original sound - BuzzIN
12. Akademske titule
Prema Bolonjskom sustavu, pomoću kojeg djeluju hrvatska sveučilišta, postoje tri stupnja visokog obrazovanja. Prvi stupanj predstavlja završetak prijediplomskog studija čime student stječe titulu sveučilišnog ili stručnog prvostupnika. Nadalje slijedi diplomski sveučilišni ili stručni studij nakon kojeg student stječe titulu magistre određene struke ili stručnog specijaliste određene struke.
Naposljetku, treći i posljednji stupanj obrazovanja je poslijediplomski sveučilišni studij nakon kojeg studenti stječu titulu doktora znanosti. No, osim njih, postoji još nekoliko titula profesora na fakultetima. Prije svega, profesori na fakultetima prethodno su morali stječi titulu doktora znanosti kako bi mogli predavati studentima.
Da bi postali predavači određenih kolegija, prije zvanja profesora, oni moraju određeno vrijeme provesti na poziciji asistenta i docenta. Asistent predstavlja najniži i početni stupanj suradničkog zvanja na fakultetu, nakon čega slijedi docent koji je prvi najniži stupanj znanstveno-nastavnog zvanja.
Tek nakon toga slijedi zvanje izvanrednog odnosno redovnog profesora. Što se tiče pisanja titula i njihovog poretka, titule se uvijek pišu prije imena i prezimena akademika, a akademske nazive, odnosno stečena zvanja, se pišu nakon njihova imena i prezimena, iako to ne vrijedi za sva znanstvena područja. Izuzeci su doktori medicine, koji nakon što završe šestogodišnji studij njihova titula se piše nakon imena i prezimena, npr. Ivan Ivić, dr. med.
No, ako se radi o doktorima znanosti koji su završili poslijediplomski znanstveni studij, a da nije medicina, njihova titula se piše prije njihova imena i prezimena, npr. dr. sc. Ivan Ivić. Akademski nazivi, odnosno stečena zvanja pišu se nakon imena i prezimena, poput npr. dr. sc. Ivan Ivić, mag. math.. Iako vam se možda čini da je nebitno, pravilno pisanje akademskih titula i akademskih naziva važno je u akademskome svijetu.
Nepravilno pisanje titula pojedinci shvaćaju kao veliko nepoštovanje, zato pripazite na to jer se ipak radi o visokim razinama obrazovanja koje nije bilo jednostavno završiti, a upravo zbog toga zaslužuju poštovanje.
