[STUDENTSKI RJEČNIK] Koje to osnovne pojmove svaki brucoš mora znati prije početka faksa?

Svaki početak iznimno je težak, a upravo tako je i brucošima koji dolaze u potpuno nepoznati svijet. Postaju dio akademske zajednice, a samim time se upoznaju s terminima, pravilima i drugim stvarima s kojima do sad nisu imali iskustva.

Iako srednja škola nije isto kao i visokoobrazovna ustanova, pojedini termini i pojmovi se djelomično mogu usporediti s onim srednjoškolskim. Zato brucoši, ako ne znate neki od akademskih termina – nemojte brinuti!

Mi ćemo objasniti svaki od njih tako da budete potpuno spremni za novu stranicu vašeg obrazovanja. No, ono što je bitno napomenuti jest da pojedini termini, kao i pravila, nisu jednaka na svim fakultetima. Na primjer, kod nekih ne postoje seminari, već se to zovu vježbe i slično.

1. Student

Student je svaka osoba koja upisom visoko obrazovne institucije postaje dio akademske zajednice. Samim time, status studenta ima svaki upisani student na nekom sveučilištu, veleučilištu ili visokoj školi. Bez obzira na to studira li se po redovnom programu, privatnom ili nekom drugom – svaka ta osoba uživa status studenta.

Status studenta se gubi samo i isključivo u situacijama kada se osoba ispiše sa studija, kada student izgubi pravo studiranja, kada je student isključen sa studija uz uvjete utvrđene statuom ili drugim propisom sveučilišta i kada student završi sve razine upisanih studija.

2. Predavanja

Za brucoše, predavanja su kao jedan običan školski sat u srednjoj školi gdje profesor predaje svoj predmet. Razlika predavanja na faksu, i onog u srednjoj školi je ta da ona u srednjoj školi traju 45 minuta, dok na pojedinim fakultetima profesori održavaju po 90 minuta do dva sata predavanja.

Iz gotovo svakog kolegija na svim vrstama studija postoje predavanja na koje studenti jesu ili nisu obavezni dolaziti, ovisno o zahtjevima nositelja tog kolegija, odnosno „glavnog“ profesora.

3. Semestar

Svaka akademska godina sastoji se od dva semestra – zimskog i ljetnog. Semestar označuje pola jedne akademske godine. U usporedbi sa srednjom školom, semestar je najsličniji školskim polugodištima. Tako se zimski semestar održava od listopada do kraja siječnja, a ljetni semestar traje od kraja veljače pa sve do početka lipnja.

4. Konzultacije

Konzultacije se mogu opisati kao otvoreni sat namijenjen studentima unutar kojeg mogu doći do kabineta predmetnog profesora i pitati ga sve ono što im nije jasno oko njegovog kolegija. Svaki profesor, svakog kolegija ili seminara, mora imati svoj termin konzultacija, koje se najčešće održavaju jednom tjedno u istom terminu.

Mnogi profesori zahtijevaju da im se dolazak na konzultacije, bez obzira na njihov ustaljeni i uobičajeni termin, unaprijed najavi e-poštom. Studenti konzultacije često koriste za neke nejasnoće oko gradiva, pisanja seminara, kolokvija i drugih obaveza koje imaju za taj kolegij da bi ga mogli položiti krajem semestra.

Konzultacije mogu biti iznimno korisne, s obzirom na to da se održavaju 1 na 1 s predmetnim profesorom pa je atmosfera intimnija i pristupačnija za sva pitanja koja imate.

5. Brucošijada

Brucošijada je jedan od najvažnijih događaja u godini, a predstavlja zabavu ili party za sve nove studente, odnosno brucoše koje su te akademske godine po prvi puta postali članovi akademske zajednice.

Većinom svaki fakultet ponaosob organizira brucošijadu za svoje nove studente, a ona se često održava i na sveučilišnoj razini (poput sveučilišne brucošijade u Zagrebu). Ulaznice za brucošijadu se plaćaju u 90 posto slučajeva, ali ono što je zanimljivo jest da na brucošijadi nisu samo brucoši, već često i neki stariji studenti željni zabave.

Ne morate brinuti jer se brucošijada većinom održava u nekom noćnom klubu ili prostoru za zabave, a dobra atmosfera gotovo uvijek je zagarantirana. U svakom slučaju, svaki student mora barem jednom tijekom svih godina studiranja doživjeti brucošijadu.

6. Syllabus (čitaj: silabus)

Syllabus je dokument koji služi kao pregled plana i programa određenog kolegija tijekom jednog semestra. Svaki profesor mora na uvodnom predavanju studentima poslati ili dati Syllabus, odnosno izvedbeni plan tog kolegija, kako bi ih upoznao sa svim obavezama i aktivnostima koje će raditi tijekom semestra.

Tako Syllabus sadrži, na primjer, broj ECTS bodova koje kolegij nosi, obaveze koje student mora napraviti do kraja semestra, termini održavanja kolokvija i ispita tog kolegija, opis kolegija i teme predavanja cijelog semestra, kontakt profesora i sve druge osnovne informacije koje su studentima potrebne.

7. Kolegij

U usporedbi sa srednjom školom, kolegij je isto kao i školski predmet. Svaki kolegij ima svoj jedinstveni naziv, nositelja kolegija, odnosno glavnog zaduženog profesora na tom kolegiju, a za razliku od srednje škole, jedan kolegij nerijetko predaje i više profesora.

Još jedna od razlika je da se jedan kolegij, na većini fakulteta, često sastoji od dva dijela – predavanja i seminara odnosno vježbi. Tako da se nemojte začuditi ako u rasporedu vidite da tijekom tjedna imate po dva, ako ne i tri termina na koje morate doći iz jednog kolegija jer je najčešće jedno predavanje, dok su ostalo termini iz seminara, odnosno vježbi.