pisali, obitelj je najučestaliji izvor za pokrivanje troškova studija za većinu studenata i kao takvog ga navodi 88% anketiranih studenata (u prosječnom iznosu od 1.167 kn mjesečno).
Posao kao jedan od izvora prihoda navodi nešto više od četvrtine studenata (27%) u prosječnom iznosu od 2.635 kn mjesečno, a stipendije je navelo nešto manje od četvrtine studenata (23%) u prosječnom iznosu od 949 kn mjesečno.
Osim toga, čak 37% studenata svoje je financijsko stanje ocijenilo kao vrlo ozbiljno ili ozbiljno, a čini se da postoje nepravilnosti i kad je raspodjela stipendija u pitanju. Naime, udio studenata koji primaju stipendiju, a žive u domovima nesrazmjerno je visok, kao i onih studenata koji ne plaćaju redovni studij, a dobivaju ovakav vid financijske potpore. Najmanji je broj stipendiranih izvanrednih studenata koji su na taj način prepušteni samima sebi i vlastitim mehanizmima financiranja.
Najžalosniji je možda rezultat koji se tiče zadovoljstva studijem. Ovdje se nažalost pokazalo da su hrvatski studenti među najnezadovoljnijima među europskim studentima: osjećaj zadovoljstva opisali su ocjenom 3, a osvrćući se na kvalitetu nastave, organizaciju i raspored studija, odnos administrativnog osoblja prema studentima i opremljenost prostora.
Izvješće istraživanja EUROSTUDENT V dostupno je na stranici iro.hr, a prezentaciju možete vidjeti ovdje.
L.B./foto: arhiva
Kao što smo već Posao kao jedan od izvora prihoda navodi nešto više od četvrtine studenata (27%) u prosječnom iznosu od 2.635 kn mjesečno, a stipendije je navelo nešto manje od četvrtine studenata (23%) u prosječnom iznosu od 949 kn mjesečno.
Nepravedno podijeljene stipendije
Osim toga, čak 37% studenata svoje je financijsko stanje ocijenilo kao vrlo ozbiljno ili ozbiljno, a čini se da postoje nepravilnosti i kad je raspodjela stipendija u pitanju. Naime, udio studenata koji primaju stipendiju, a žive u domovima nesrazmjerno je visok, kao i onih studenata koji ne plaćaju redovni studij, a dobivaju ovakav vid financijske potpore. Najmanji je broj stipendiranih izvanrednih studenata koji su na taj način prepušteni samima sebi i vlastitim mehanizmima financiranja.
Među najnezadovoljnijima u Europi
Najžalosniji je možda rezultat koji se tiče zadovoljstva studijem. Ovdje se nažalost pokazalo da su hrvatski studenti među najnezadovoljnijima među europskim studentima: osjećaj zadovoljstva opisali su ocjenom 3, a osvrćući se na kvalitetu nastave, organizaciju i raspored studija, odnos administrativnog osoblja prema studentima i opremljenost prostora.
Izvješće istraživanja EUROSTUDENT V dostupno je na stranici iro.hr, a prezentaciju možete vidjeti ovdje.
L.B./foto: arhiva